Umirovljeni general Marko Lugonja skrivao Ratka Mladića

Apelacijski sud u Beogradu proglasio je umirovljenog generala Vojske Republike Srpske (VSR) Marka Lugonju krivim za skrivanjem tadašnjeg Haškog bjegunca Ratka Mladića 2002. godine i osudio ga na šest mjeseci kazne uvjetno. Apelacioni sud je utvrdio da je Lugonja u rujnu 2002. godine u Beogradu krio Mladića u svom stanu u Beogradu.

Lugonja je Mladiću, kako se navodi u presudi, osiguravao namirnice kao i druge stvari potrebne za život iako je znao da se bivši zapovjednik Glavnog stožera VRS-a nalazi na optužnici Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i da je za njim izdata tjeralica.

"Sud je utvrdio da je Lugonja izvršio kazneno djelo pomoć učinitelju poslije izvršenog kaznenog djela, s obzirom na to da je i sam okrivljeni priznao izvršenje kaznenog djela, da je Mladića u svoj stan primio na nagovor generala Zdravka Tolimira, da se Mladić u njegovom stanu zadržao pet – šest dana, da je odluka da primi Mladića u svoj stan bila njegov izbor, a da mu je bila poznata činjenica da je pred MKSJ bila podignuta optužnica za Mladićem i raspisana tjeralica. Mladiću je pomogao jer je bio njegov komandant", stoji u obrazloženju odluke.

Haški tribunal je Tolimira 2015. godine osudio na doživotnu kaznu zatvora, ali je u međuvremenu preminuo. Lugonja neće izvršiti uvjetnu kaznu od šest mjeseci, ako isto ili slično kazneno djelo ne počini u narednih godinu dana.

Istom presudom, za skrivanje Mladića oslobođeni su krivice Stanko Ristić, Ljiljana Vasković, Borislav Ivanović, Predrag Ristić, Saša Badnjar, Ratko Vučetić, Tatjana Janjušević Vasković, Bojan Vasković i Blagoja Govedarica.

Apelacioni sud je utvrdio da Javno tužiteljstvo Srbije nije dokazalo da su oni u različitim vremenskim periodima od 2002. do 2006. godine pomagali Ratku Mladiću da ne bude otkriven, iako su znali da je MKSJ izdao naloge za njegovo uhićenje i izručenje zbog podignute optužnice, navodi BIRN.

Prvostupanjskom presudom iz svibnja prošle godine, Prvi osnovni sud u Beogradu je odbio optužbe protiv svih 11 optuženih zbog, kako je rečeno nastupanja zastare. Apelacioni sud je utvrdio da u ovom slučaju 'nije nastupila zastara', ali da 'tijekom postupka javni tužitelj nije ponudio dovoljno jasne i uvjerljive dokaze kojima bi potkrijepio svoju optužbu'.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Republike Srbije. Ratko Mladić optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam općina u BiH 1992. godine, kao i progon Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Uhićen je nakon više od desetljeća u bjekstvu 2011. godine, a u studenom ove godine se očekuje izricanje prvostupanjske presude.