Ulazak BiH u EU podržava 67% mladih

''Ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju podržava 67 posto mladih, dok 33 posto su protiv. Oni koji žele da BiH postane članicom EU rekli su da bi se to moglo dogoditi 2020. ili 2050. godine.

Pri tome uviđaju da taj put ide veoma sporo i da se ne provode reforme koje EU zahtjeva da bi standard života u BiH bio bolji zbog političkih nesuglasica u zemlji'', izjavila je Irma Zulić, koordinatorica projekta "Plan Balkans: Europolitan" u okviru kojeg je od 9. svibnja do 9. lipnja provedeno online istraživanje o percepcijama, stavovima i iskustvima mladih zapadnog Balkana o Europskoj uniji.

Zulić je istaknula da većina od ukupno 180 ispitanika sa područja zapadnog Balkana smatra da njihova zemlja treba ući u Europsku uniju, odnosno jedna petina nije dala podršku EU.

To, ističe, pokazuje da mladi iz BiH smatraju isto što i Europska komisija uporno govori da se ''BiH kreće od nikakvog do ograničenog napretka“. Za njih je to ''nikakav napredak jer sve zemlje u regiji postižu neke promjene i rade na reformama dok je BiH jedina talac političke situacije“.

Kao glavne izazove za Europsku uniju mladi navode nezaposlenost, preveliku administraciju, birokraciju, nedostatak demokracije, nacionalizam i rasizam.

''To je pokazatelj stanja stvari onakve kakve jesu. Velika je nezaposlenost generalno među mladima u EU, a u zemljama Balkana ta nezaposlenost je konstantna već godinama.

Većina mladih koje smo intervjuiralli bili su studenti, koji su istaknuli zabrinutost da li će uopće u struci moći naći posao, pitajući se da li se školuju uzalud. Također, prevelika administracija svakodnevno im stvara teret, a birokraciju vide kao jednu od velikih prepreka pri ulasku njihove zemlje u EU'', navodi Zulić.

Među ispitanicima njih 45% smatra da je dobro informirano o Europskoj uniji o kojoj imaju saznanja iz medija (67%), iz nevladinih organizacija (64%), 52%iz europskih institucija, a ostali izvori informiranja o EU su im sveučilišta, neformalna edukacija, ljetne škole i osobno istraživanje.

Ovi postotci govore ''koliko mediji kreiraju mišljenje ne samo mladih nego uopće javnosti o pitanjima Europske unije i na koji način mediji izvještavaju da li su subjektivni, objektivni ili pak pod utjecajem političkih stranaka.''

''To će u buduće utjecati kako će mladi misliti o EU, pri čemu se vidi da civilni sektor postaje sve bitniji. Internet portali i društvene mreže također postaju sve važniji u kreiranju mišljenja mladih'', kaže Zulić.

Odgovarajući na pitanje koja su to postignuća EU 83% ispitanika smatra da je to sloboda kretanja, ljudi, roba i usluga unutar EU, više od 60% navodi mir i sigurnost, dok oko 50% mladih tvrdi da je razmjena studenata ono što je dobro u EU.

''Kao prvo postignuće mladi navode slobodu kretanja jer prilikom odlaska van granica svoje zemlje vide svoje vršnjake, kojima se školovanje u raznim zemljama Europe priznaje, dok se njima na primjer jedna godina školovanja u Rimu ne priznaje i moraju polagati određene predmete'', objašnjava Zulić.

S obzirom na povijest smatra da je za BiH posebno važno da kao pozitivnost EU njeni građani vide mir i sigurnost.

U smislu učešća mladih u političkom životu svoje zemlje, 86% ih je izašlo na neke od izbora u posljednje tri godine. Zanimljivo je da pod učešćem u politici smatraju ako su bili potpisnici peticija (87%) ili radeći za nevladine organizacije (85%), ili ipak iskazujući svoje mišljenje na internetskim diskusijama i forumima (71%).

''Većina ih je zainteresirana za politička događanja i to na državnoj razini. Dakle, mlade iz Srbije, prvo zanima što se događa u Srbiji, pa onda u Beogradu, i tek poslije na europskoj razini. 41% mladih smatra da ih se treba konzultirati pri donošenju važnih odluka'', istaknula je Zulić.

Ideju Europe 63% mladih zapadnog Balkana percipiraju kao kulturnu različitost, jer su ''svjesni da postoje te kulturne različitosti u Europi, ali istovremeno ne smatraju da su to negativne stvari, već upravo da mogu nešto naučiti od drugih kultura“.

Pri asocijacijama koje su ispitanici navodili pri samoj pomisli na EU bilo je malo nelogičnosti kaže poput ''Eurovizije, koja nema nikakve veze sa Europskom unijom“, dok su druge asocijacije bile zadovoljavajuće kao Brussels, Schengenski sustav, europski identitet, multikulturalnost, neoliberalizam itd.“

Ovo istraživanje će, kako je rekla koordinatorica projekta "Plan Balkans: Europolitan" Irma Zulić, biti poticaj da se urade istraživanja na višoj razini ''jer obično pri istraživanjima pitaju se ljudi generalno pri čemu je veoma nizak postotak mladih ljudi, koji su očito zapostavljeni u ovom procesu“.

"Plan Balkans: Europolitan" je projekt četvero mladih ljudi iz BiH i Srbije, članova FutureLab Europe programa. Ovaj program podržava deset fondacija iz Europe s ciljem obrazovanja budućih mladih lidera odnosno da svake godine 30 mladih ljudi sudjeluje u raznim panel diskusijama na akademiji u Brusselsu.