Ukupni dug Republike Srpske prešao 4,6 milijardi KM

Ukupni dug Republike Srpske na kraju prošle godine iznosio je četiri milijarde i 668,99 milijuna KM, što je u odnosu na procijenjeni bruto domaći proizvod (BDP) 53,69 posto.

Samo u 2012. godini povučeno je ukupno 674,83 milijuna KM kreditnih sredstava.

Stanje javnog duga RS-a na kraju 2012. godine iznosilo je tri milijarde i 770,22 miliona KM, što je u odnosu na BDP 43,35 posto.

Ukupni dug čini dug entitetskog proračuna u iznosu od tri milijarde i 131,49 milijuna KM, dug jedinica lokalne samouprave u iznosu od 354,84 milijuna KM, dug fondova socijalne sigurnosti u iznosu od 283,89 milijuna KM, te dug javnih preduzeća i Investicijsko-razvojne banke RS (IRB) u iznosu od 898,78 milijuna KM.

''Promatrajući makroekonomske pokazatelje i indikatore zaduženosti za razdoblje 008.-2012. godine evidentno je da je održivost duga RS na zadovoljavajućoj razini'', tvrdi entitetska vlada u Informaciji o dugu RS na kraju 2012. godine, koju će 16. srpnja razmatrati zastupnici Narodne skupštine RS-a.

Međutim, ponavlja se i stav da je potreban oprez kod daljih zaduživanja tog bh. entiteta.

''S druge strane, imajući u vidu moguću stagnaciju BDP-a i prihoda proračuna RS u uvjetima aktualne svjetske ekonomske krize, kao i to da izmirenje dugoročnih obaveza (proisteklih iz međunarodnih ugovora, sporazuma o finansiranju, odluka o emisiji obveznica itd.) kao prioriteta, može u većem postotku angažorati proračunska sredstva, i dalje je potreban oprez pri budućem zaduživanju, u smislu ugovaranja novih zaduženja po povoljnijim uvjetima, prilagođavanja rasporeda otplate obaveza visini očekivanih prihoda u narednim godinama, odabira prioritetnih projekata za koje bi se RS zadužila, izbora krajnjih korisnika koji su kreditno sposobni, te pronalaženja novih izvora financiranja'', navela je Vlada RS u ovoj informaciji.

U strukturi ukupnog duga RS najveće su obaveze, gledano sa aspekta kreditora, prema Svjetskoj banci (WB IDA, WB IBRD) u iznosu od 897,05 milijuna KM, Europskoj investicijskoj banci (EIB) u iznosu od 481,63 milijuna KM, Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) u iznosu od 316,81 milijun KM, Pariškom klubu povjeritelja u iznosu od 289,45 milijuna KM, Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 214,31 milijun KM, Londonskom klubu povjeritelja 166,61 milijun KM, te prema ostalim kreditorima u iznosu od 287,29 milijuna KM.

Vlada RS-a priznaje da „stari dug“, kroz protekli period, ima tendiciju pada (usljed redovnog servisiranja), a „novi dug“ tendeciju rasta u ukupnom vanjskom dugu RS, a što je prouzrokovano novim zaduženjima, te povlačenjem sredstava po već odobrenim kreditima u svrhu financiranja projekata čija je implementacija u tijeku.

Vlada i dalje za utvrđivanje visine zaduženosti koristi kriterij iz Ugovora o formiranju Europske unije, postignutog u Maastrichtu 1999. godine (kriteriji konvergencije), iako je opozicija još ranije tvrdila da RS, kao mali i gospodarski slabo razvijen entitet, ne može da koristi ta pravila razvijenih zemalja, po kojima je gornja granica ukupnog duga u odnosu na BDP u visini od 60 posto.

Ipak, i sama vlast u informaciji dodaje da se početkom 2009. utjecaj svjetske ekonomske i finansijske krize odražava na smanjenje proračunskih prihoda, rast deficita i realni pad BDP-a od tri posto, što dalje utiče na rast ukupnog duga u odnosu na BDP (44,78 posto).

Projektirala je i da će se ukupni dug, u odnosu na BDP, povećavati do 2014. godine, kada će, smatraju, početi opadati.