Ukrajina obilježava 30. godišnjicu katastrofe u Černobilu

Širom Ukrajine održavaju se komemoracije kako bi se obilježila 30. godišnjica nuklearne katastrofe u Černobilu. Sirene su odjekivale u vrijeme prve eksplozije u reaktoru, u ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986.

Havarija u nuklearki ostala je najteža nuklearna katastrofa u povijesti.

Nekontrolirana reakcija raznijela je krov nuklearke, šaljući oblak radioaktivnih materija u zrak koji se proširio preko ukrajinskih granica u Rusiju, Bjelorusiju i širom sjeverne Europe.

Rodbina onih koji su smrtno stradali u nesreći nazočila je službama u nekoliko crkvi paleći svijeće za pokojnike, uključujući i onu u prijestolnici Kijevu i u Slavutiču, mjestu izgrađenom za raseljene radnike koji su živjeli u blizini nuklearne elektrane.

''Ta tragedija pratit će nas do kraja naših života. Nikada neću biti u stanju da je zaboravim'', izjavio je Vasil Markin, koji je radio u Černobilu u vrijeme katastrofe, i nazočio je službi u Slavutiču.

Neki od raseljenih mještana vratili su se u regiju, sada zapuštenu i zaraslu, uoči godišnjice katastrofe. Zoja Perevožčenko (66), živjela je u Pripjatu, gradu koji su naseljavali radnici iz Černobila, koji je napušten nakon nesreće.

''Jedva sam pronašla svoj stan. To je sada šuma - stabla rastu kroz kuće, na krovovima. Sve sobe su prazne, stakla su skinuta s prozora i sve ne nestalo'', izjavila je ona novinskoj agenciji Reuters.

Nivoi radioaktivnosti i dalje su visoki u okolnim oblastima. Humanitarna organizacija Mostovi za Bjelorusiju upozorila je da se brojne bebe u regiji u blizini ukrajinske granice još rađaju s deformitetima, i da neuobičajeno visok broj ljudi ima rijetke oblike raka.

Donatori širom svijeta obećali su 87,5 milijuna dolara za gradnju novog postrojenja za odlaganje nuklearnog otpada u regiji. Ukrajina bi se trebala obavezati na dodatnih 10 milijuna dolara za kompletiranje novog postrojenja za nuklearni otpad.

Radovi su počeli u 2010. godini na izgradnji 25.000 tona teškog sarkofaga vrijednog 2,1 milijardu dolara kako bi se suzbilo curenje urana iz oštećenog reaktora, za koji se vjeruje da iznosi oko 200 tona.

Eksperti strahuju da će se dijelovi ostarjelog reaktora srušiti, izazivajući slanje novih količina radioaktivnih materija u atmosferu.

Broj ljudi poginulih u katastrofi i dalje je sporan. U izvještaju iz 2005. godine, Černobilski forum koji uživa podršku UN-a, zaključio je da je manje od 50 ljudi smrtno stradalo kao rezultat izlaganja radijaciji, od kojih su većina radnici koji su poginuli neposredno nakon katastrofe, ali su neki preživjeli čak i do 2004. godine.

Forum procjenjuje da bi i do 9.000 ljudi moglo eventualno umrijeti od izlaganja radijaciji, iako Greenpeace tvrdi da bi ta brojka mogla iznositi čak 93.000 ljudi, prenosi BBC.