Ukinuti Ured ombudsmena, prividno štite ljudska prava u BiH
Centar za humanu politiku podnio je Parlamentarnoj skupštini BiH inicijativu za ukidanje ili reformu Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH zbog nezadovoljavajućeg stanja u oblasti ugrožavanja i zaštite ljudskih prava i sloboda, privida da postoje institucije koje štite ljudska prava, beskorisnosti i nepostojanja ombudsmenskog doprinosa zaštiti ugroženih ljudskih prava i otuđenih, bezosjećajnih, birokratizovanih, neprepoznatljivih, bojažljivih, neiskusnih, partijski podobnih i nedovoljno moralnih ombudsmena, priopćeno je iz Centra za humanu politiku.
Navode i kako je Instituciju ombudsmena za ljudska prava BiH potrebno ukinuti ili reformisati zbog imenovanih ombudsmena bez dokazanog iskustva i integriteta u oblasti zaštite ljudskih prava, od kojih su neki na funkciji ombudsmena od osnivanja ove institucije, postupanja po žalbama kojim se više štite oni koji ugrožavaju ljudska prava od ugroženih građana, izbjegavanja postupanja po službenoj dužnosti i neprepoznavanja sustavnog i masovnog ugrožavanja prava nanediskriminaciju, zapošljavanje, poštene izbore, pravično suđenje, sigurnost, dobru i nekorumpiranu vlast i drugih, nekorištenja mogućnosti pokretanja disciplinskih, krivičnih i sudskih postupaka, zbog nepostupanja po žalbama zbog ugrožavanja slobode kretanja i drugih prava i ograničenja u vrijeme pandemijekorona virusa i rodbinskog zapošljavanja u pravosuđu, odbijanja da se sastanu sa predstavnicima civilnih organizacija, nečinjenja da se istraži ubojstvo Dragičevića, Memića i drugih i potrošenih nekoliko desetina milijuna KM od osnivanja ove institucije.
Ukoliko Institucija ombudsmena za ljudska prava bude zadržana, potrebno je da sadašnji ombudsmeni ne budu ponovo imenovani nakon isteka mandata, da u proces prijavljivanja i imenovanja novih ombudsmena budu uključeni reprezentativni predstavnici civilnog društva i da se izvrše izmjene i dopune zakona o ombudsmenu koje bi osigurale debirokratizaciju institucije, učinkovitije i udarničko postupanje po žalbama, a naročito po službenoj dužnosti, korišćenje mogućnosti pokretanja disciplinskih, krivičnih i sudskih postupaka, udovoljavanje zahtjevima za praćenje sudskih postupaka i obavezujuću suradnju sa reprezentativnim predstavnicima civilnog društva, zaključuju iz Centra za humanu politiku.
