Ukinuta presuda kojom je Božo Mihajlović osuđen na pet godina zatvora

Presuda Suda Bosne i Hercegovine kojom je državni tužitelj Božo Mihajlović osuđen na pet godina zatvora za nesavjestan rad u službi, jer je propustio vršiti nadzor nad radom i postupanjem svoje daktilografkinje, ukinuta je i odlučeno je da se predmet prenese na Općinski sud u Sarajevu.

U rješenju Suda BiH navodi se da je Apelaciono odjeljenje ove institucije uvažilo žalbu branitelja Bože Mihajlovića, te je ukinuta presuda od 9. lipnja 2020. godine i postupak se prenosi na mjesno nadležni Općinski sud u Sarajevu.

Božo Mihajlović za BIRN BiH je kazao da je ova odluka trebala biti donesena puno ranije.

''Prvi put kada je istraga protiv daktilografkinje rastavljena i prenesena na Kantonalno tužiteljstvo, a drugi put je trebao sudija za prethodni postupak da reagira, a posebno je trebala da reagira sutkinja Amela Huskić, koja je u predmetu 'Goran Salihović' kao predsjednica Vijeća to učinila i prebacila njegov predmet na Općinski sud'', rekao je Mihajlović, dodavši kako je tijekom cijelog suđenja govorio ''da ga boli teška nepravda'' jer se njegovim kolegama sudi na Općinskom sudu, a njemu je uskraćeno to pravo.

Prvostupanjskom presudom koja je ukinuta Sud je zaključio da je Mihajlović nesavjesnim radom omogućio da bude otuđen privremeno oduzeti novac u više predmeta. Istom presudom je bila donesena odluka da je Mihajlović dužan nadoknaditi štetu koja je nastupila po BiH u iznosu većem od 225.000 konvertibilnih maraka (KM), kao i troškove sudskog postupka, o čijoj je visini trebalo odlučiti kasnije. U toj presudi se navodilo da su se otuđenja novca dogodila u razdoblju od 2006. do 2015. godine.

Mihajlović je od 2010. bio rukovoditelj Posebnog odjeljenja za organizirani kriminal i korupciju i, kako stoji u presudi, bio je dužan da vrši nadzor nad radom daktilografkinje koja mu je dodijeljena.

Sud je zaključio da je daktilografkinja bez znanja tužitelja Mihajlovića u većem broju slučajeva sačinjavala dopise kojima je od Suda ili službe zadužene za čuvanje predmeta u Tužiteljstvu dolazila do privremeno oduzetih stvari, među kojima je bio i novac. Ove naredbe, kako se navodi, na njenu molbu potpisivali su drugi tužitelji u ime Mihajlovića.

Optužnica protiv Mihajlovića je potvrđena 2. srpnja 2018. godine.

Mihajlović je ranije podnio ostavku na mjesto šefa Odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH.

Predmeti protiv sutkinje Azre Miletić i bivšeg glavnog tužitelja Gorana Salihovića ranije su prebačeni na Općinski sud u Sarajevu.

Predmet protiv sutkinje Suda BiH Azre Miletić po optužnici za primanje mita prebačen je na općinsku razinu, ali tek nakon što je na Državnom sudu proveden cjelokupni prvostupanjski postupak, nakon kojeg je osuđena na dvije i pol godine zatvora.

Apelaciono vijeće je ukinulo ovu presudu i naložilo da se postupak obnovi pred sarajevskim Općinskim sudom.

Predmet protiv Gorana Salihovića, bivšeg glavnog tužitelja Državnog tužiteljstva, za korupciju prenesen je na Općinski sud u Sarajevu nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo odluku da se to čini radi osiguranja ''nepristrasnog i pravičnog suđenja''. Na ovu odluku su se žalili Salihović i Državno tužiteljstvo, ali je Apelaciono vijeće potvrdilo rješenje o prebacivanju na Općinski sud u Sarajevu, kojim je predsjedavao punih osam godina, u periodu između 2005. i 2013.

Salihović je optužen da je pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 50.000 KM, odnosno da je kao glavni tužitelj Tužiteljstva BiH u razdoblju od veljače 2013. do rujna 2016. postupao suprotno Odluci o uvjetima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inozemstvu na mjesečnoj razini.

Prilikom službenog putovanja iz Pariza, kako stoji u optužnici, Salihović je 2015., zajedno sa svojim suradnicima i pratiocem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, zbog turističkog obilaska grada i unatoč upozorenjima, zakasnio i propustio let za koji su imali povratne karte. To je za posljedicu imalo kupovinu novih karata, koje je Salihović, prema optužnom aktu, platio, ali po povratku je zahtijevao da mu se refundira iznos od 3.874 KM, a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela izvršila povrat novca za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM.

Istragu protiv Salihovića, prije podizanja optužnice krajem 2018. godine, vodilo je Državno tužiteljstvo skoro dvije godine.