"Učenici su relativno negativnim ocijenili aktivizam u Mostaru dok su relativno pozitivnim, uz opasku da bi mogli biti i aktivniji, aktivizam ocijenili građani", pokazala je anketa koju je provela Connecting Classrooms grupa Gimnazije fra Grge Martića u Mostaru.
Govoreći o aktivizmu mladih u Mostaru 39 posto ispitanih smatra kako su poprilično neaktivni, dok njih 36 posto smatra kako bi mogli biti i aktivniji. Aktivizam je pozitivnu ocjenu dobio od samo sedam posto ispitanih.
Da državne ustanove namaju strategiju ulaganja u uključivanje mladih u demokratski i javni život grada smatra 64 posto učenika i 76 posto građana što zajednički daje negativnu ocjenu 70 posto ispitanika.
Nažalost, anketa je pokazala kako vlada mišljenje da mladi, i kad bi se aktivnije uključili u politiku i javne institucije, ne bi puno promijenili. Tako 46 posto učenika smatra da bi zajednici pomoglo aktivnije uključivanje mladih u politiku i javne institucije, ali da njihov utjecaj ne bi bio značajan. Isto to misli 39 posto ispitanih građana, pa takvo mišljenje prevladava u ukupnoj anketi.
Napustiti BiH radi studija ili zaposlenja nakon srednje škole želi 77 posto ispitanih učenika, a budućnost svoje djece izvan granica BiH vidi 67 posto građana. Negativnu ocjenu mostarskoj aktualnoj politici dalo je 63 posto učenika i 67 posto građana.
Connecting Classrooms grupa navodi kako je prvo pitanje možda najvažnije za ovo istraživanje jer je pokazalo da najveći dio mladih (47 posto) aktivizam i spremnost na djelovanje svojih vršnjaka, pa tako posredno i sebe ocjenjuje relativno negativno, što artikulira objektivnost koji mladi pokazuju u samokritici, te na neki način i želju za promjenom takvog stanja.
Stavovi građana, navode, su također vrlo važni jer pokazuju koliko povjerenje oni imaju u mlade i njihovu želju da „sutra“ izgrade bolju zajednicu i grad, no građani su izgleda nešto neodlučniji te su se najvećim dijelom podijelili između odgovora relativno pozitivno (33 posto), relativno negativno (30 posto) ali i potpuno negativno (26 posto).
U drugom pitanju odgovori obje skupine su mnogo bliži, no građani su ipak nešto negativniji (sa 76 posto) u ocjeni brige za uključenost i perspektivu mladih u javnom životu državnih i javnih čimbenika. S prosječno 70 posto negativnih odgovora, ovo bi trebala biti jasna poruka o tome kakvo je javno mnijenje o brizi države za one na kojima ta država i društvo sutra ostaju.
U trećem pitanju konkretizirana je perspektivu mladih na njihovo djelovanje u politici tj. instrumentima demokratskog života. Odgovori učenika na ovo pitanje su vidno pesimističniji te ih 46 posto ima stav da mladi ne bi mogli napraviti značajne promjene, dok ih „samo“ 28 posto misli da bi mogli donijeti novi duh te njime postići političke promjene, naspram 38 posto istih odgovora građana koji time opet polažu nešto veće nade na mlade i njihovo buduće političko djelovanje.
Četvrto pitanje, iako različito za dvije skupine ispitanika, pokazuje mišljenje o istom problemu – perspektivi mladih u BiH. 77 posto učenika želi napustiti BiH nakon srednje škole, 67 posto građana bi hipotetski savjetovalo svojoj djeci da životnu sreću potraže u drugoj državi.
Vjerojatno je ovdje značajniji podatak prve skupine koja želi otići, koja svoju budućnost želi izgraditi u nekom drugom društvu, ne u „bosansko hercegovačkoj realnosti“. A to su mišljenja učenika mostarske gimnazije.
U mnoštvu političkih tema i intervjua sa osobama koje kroje politiku našeg grada, pa tako i našu budućnost, a koji nam se svakodnevno prezentiraju kroz razne medije (stoga vrlo često sa različitog stava), može jako koristan biti podatak, koji je možda najvažniji – mišljenje prosječnog građanina i srednjoškolca o tim ljudima i njihovom djelovanju.
"Kako su podaci vrlo jasni željeli bismo samo napisati i prosječnu ocjenu za mostarske političare – 1.4 – ni dovoljna ocjena. To je ocjena ljudi koji imaju iste probleme, muči ih ista ekonomska situacija, nesređeni uvjeti života, ljudi koji dijele iste sudbine, i isti grad, i koji očito imaju vrlo jasan, zajednički stav i o ovom pitanju", navodi za Bljesak.info Connecting Classrooms grupa.
Istraživanje je provela Connecting Classrooms grupa – skupina učenika Gimnazije fra Grge Martića u Mostaru, koja djeluje pod okriljem istoimenog projekta British Councila.
Skupina se bavi društvenim angažmanom i humanitarnim radom, te nastoji promicati razvoj svijesti o pripadanju globalnoj zajednici i važnosti mladih u društvu i formiranju njihovih stavova o pitanjima koja se nalaze pred svijetom.