U Vijeću naroda RS-a nezakonito isplaćivan “bijeli kruh”

U Vijeću naroda RS-a godinama su kršili zakon i Ustav odlukom kojom su pojedinim funkcionarima dali pravo na “bijeli kruh“. Nakon što je novinarka CIN-a otkrila te nezakonitosti, Ustavni sud RS-a im je ukinuo ovu privilegiju.

Bivši glavni tajnik Vijeća naroda Republike Srpske (RS) Zoran Filipović nezakonito je naplatio 21.000 maraka „bijelog kruha“. Iako prema zakonu glavni tajnici nemaju pravo na ovu naknadu, Vijeće im je to omogućilo svojim internim odlukama.

Filipović ipak smatra da to nije nezakonito: „Vi pokrenite inicijativu da se utvrdi da je nezakonito (…) i kad Ustavni sud donese odluku, mi ćemo taj novac morati vratiti“, rekao je Filipović za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Budući da se institucije nisu očitovale u vezi s ovim, novinarka CIN-a je podnijela inicijativu Ustavnom sudu RS-a za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornih odredbi. U svibnju ove godine Sud ih je proglasio neustavnim i nezakonitim pa se glavnim tajnicima više ne može isplaćivati „bijeli kruh“, a postojeća pravila se iz sporne odluke moraju brisati.

Popunjavanje praznina

Filipović je po isteku mandata glavnog tajnika krajem 2014. uzeo „bijeli kruh“ – šestomjesečnu plaću bez rada. Kaže da mu je novac trebao jer je ostao bez posla, a imao je kredit i obitelj u kojoj niko nije radio.

Iako Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a nije predvidio ovu naknadu za njegovu poziciju, Vijeće mu je isplatilo polugodišnju plaću u ukupnom iznosu od 21.000 KM, oslanjajući se na svoju odluku.

Ona je tajnicima dala status izabrane osobe kakav imaju i izaslanici, a donijela ju je Administrativno povjerenstvo Vijeća naroda. U odluci su bila propisana njihova prava na različite naknade, među kojima je i pravo na „bijeli kruh“.

Međutim, Zakon predviđa da ovu privilegiju imaju predsjednik entiteta, izaslanici te svi koje bira i imenuje Narodna skupština RS-a. S obzirom na to da generalnog tajnika bira Vijeće naroda, oni koji obavljaju ovu funkciju ne mogu uživati pravo na „bijeli kruh“.

Odluku je napisao tadašnji generalni tajnik Vijeća Mirko Stevanović 2007. Potpisala ju je tadašnja predsjednica Povjerenstva Senija Kapetanović koja kaže da se pri donošenju Odluke između članova Povjerenstva i Stevanovića vodila rasprava o statusu tajnika.

„Svi su povjerovali tom njegovom uvjerenju, tom njegovom uvjeravanju da je on izabrana osoba i tako je utvrđeno“, prisjeća se ona.

Za prethodnih 12 godina Odluka je imala najmanje toliko izmjena ili novih verzija. Jednom od njih je „bijeli kruh“ osiguran i za zamjenika generalnog tajnika, iako ga ova institucija nikada nije imala.

Stevanović je novinarima CIN-a priznao svoju grešku: „Pa dobro, to je malo bilo neusuglašeno“.

On je na poziciji tajnika Vijeća bio osam godina, ali za sebe nije tražio „bijeli kruh“ već je uz otpremninu otišao u mirovinu.

Svi kasniji glavni tajnici smatraju da im ovo pravo pripada baš kao i njihovim kolegama u Narodnoj skupštini RS-a jer su ove institucije, prema Ustavu RS-a, jednaki organi zakonodavne vlasti. Ali, za razliku od glavnog tajnika Narodne skupštine RS-a, tajnik Vijeća naroda ne imenuje Skupština.

„To jeste pravna praznina, ali vi nju morate popuniti. (…) Zašto bi bila time ugrožena njegova prava u odnosu na sve druge glavne tajnike u ovoj državi?“, kaže Zoran Filipović.

On je jedini glavni tajnik Vijeća koji je uzeo „bijeli kruh“. Njegov nasljednik Ranko Karapetrović kaže da nije razmišljao o neusklađenosti propisa kada mu je isplaćivao naknadu.

„Imate nešto što je zakon, imate nešto što je praksa, a praksa je bila takva da se ovo radilo godinama. Znači da nije sporno“, kaže za CIN Karapetrović, aktualni načelnik Općine Laktaši.

Institucije bez reakcije

Novinari CIN-a su prošle godine ukazali tadašnjem glavnom tajniku Dragoljubu Reljiću na nedostatke ove odluke i on je obećao da će s tim upoznati rukovodstvo Vijeća naroda. Međutim, stara praksa je nastavljena. Reljić je danas savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika za ustavnopravna pitanja.

„Ovo je uvođenje takvih prava određenom krugu osoba na mala vrata, što je vrlo često. Mala vrata nekada mogu biti i zakonita, a nekada i ne moraju“, kaže banjalučki odvjetnik Boris Stojanović.

Novinarka CIN-a je svoje otkriće podijelila i s Upravnim inspektoratom. Pošto ni ova institucija nije ništa uradila, novinarka je uputila Inicijativu za ocjenu zakonitosti i ustavnosti Ustavnom sudu RS-a.

Sud je odlučio da je Administrativno povjerenstvo Vijeća naroda, svrstavajući glavnog tajnika i njegovog zamjenika u izabrane funkcionare, suprotno zakonu i Ustavu proširila listu privilegiranih.

Utvrdili su i da je neustavna mogućnost retroaktivnog primjenjivanja Odluke i stupanje na snagu prije objave.

Vijeće naroda će izmijeniti Odluku, ali neće tražiti ničiju odgovornost niti da se novac vrati u proračun.

Profesor Ustavnog prava Goran Marković objašnjava za CIN da takvih protuustavnih dokumenata ima u primjeni: „Neko to mora osporiti, neko mora pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom. Ako nitko ne pokrene, ti akti se jednostavno primjenjuju. Znate, svi ćute, svi se prave mutavi, što bi se reklo“.