U Ustavnom sudu nema mjesta politici

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je od konstituiranja 22. svibnja 1997. godine zaprimio više od 60.000 predmeta, a na godišnjem nivou nekada je to bilo i više od 6.000. Istovremeno, Ustavni sud BiH je u dvadesetogodišnjem razdoblju djelovanja donio 30.000 odluka, čime je riješio ogroman broj predmeta, od čega se najveći broj odnosi na apelacije fizičkih, pravnih osoba i javnih/državnih organa, dok se oko 650 predmeta odnosilo na ocjenu ustavnosti određenih zakona. Trenutno je u radu ovog suda više od 3.000 predmeta.

Istaknuto je to danas na konferenciji za medije, organiziranoj u sklopu 'Dana otvorenih vrata' Ustavnog suda BiH, a povodom obilježavanja 20. godišnjice ovog suda, na kojoj su o najvažnijim segmentima njegovog djelovanja govorili predsjednik Mirsad Ćeman i dopredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević.

'Dani otvorenih vrata' bili su i prilika za promoviranje Publikacije 'Ustavni sud BiH 1997-2017', te za prigodnu izložbu publikacija i izdanja ovog suda, a sudionici događaja bili su u prilici i obići prostorije Suda - biblioteku, pisarnicu i arhiv te upoznati se o njegovom radu.

Ustavni sud kao korektiv

Kako je istaknuo predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman, ovaj sud djeluje na temelju Ustava BiH (Daytonski ustav - Aneks 4.) i Pravila koja je na načelu samoregulacije usvojio, a riječ je o aktima kojima je uređena nadležnost i postupak Ustavnog suda BiH.

Radi se o samostalnoj instituciji koja nije dio redovne sudske, ni zakonodavne, niti izvršne vlasti, te koja na određeni način, a putem donošenja odluka iz vlastite nadležnosti, predstavlja 'korektiv' za sva tri oblika vlasti.

Ćeman podsjeća da nadležnosti Ustavnog suda podrazumijevaju - apstraktnu ocjenu ustavnosti zakona, veoma važnu ulogu u deblokadi PSBiH, apelacijsku nadležnost te ono što se u teoriji naziva incidentna, ili konkretna nadležnost, a tiče se situacije kada Ustavni sud rješava o ustavnosti nekog zakona, ako redovni sud takvo pitanje postavi Ustavnom sudu i od kojeg zavisi presuda redovnog suda.

''Ustavni sud BiH je institucija, odnosno ustavni organ koji štiti Ustav BiH, što znači da je za suca ovog suda ključno to da proniknu u značenje i smisao odredaba Ustava BiH'', precizirao je predsjednik Ustavnog suda BiH, pojašnjavajući da je Europska konvencija o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda sastavni dio Ustava BiH, te da Ustavni sud u radu koristi praksu Europskog suda za ljudska prava u primjeni te konvencije i standarda u toj oblasti.

Ravnopravan tretman

Po njegovim riječima, Ustavni sud odlučuje po zahtjevu ovlaštenog predlagača kada se radi o ocjeni ustavnosti, odnosno po podnescima u apelacijskom postupku. Ovaj sud BiH odluke donosi u plenarnom sazivu (devet sudaca), u sklopu Velikog vijeća (šest 'domaćih' sudaca) i u Vijeću od trojice sudaca (predsjednik i dva dopredsjednika), a čak 95,5 posto odluka donosi Veliko vijeće. Sve odluke se objavljuju na web-stranici Suda.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi sa statusom stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, odnosno o tome jesu li domaći suci sposobni raditi sami, bez neke vrste nadzora, Ćeman je kazao da strani suci nisu u funkciji nadzora rada domaćih sudaca niti Suda općenito.

Pojasnio je da je kontekst u kojem su strani suci birani u sastav Ustavnog suda poznat, te da sve dok nadležno tijelo (ustavotvorac/zakonodavac) u vezi s tim ne odluči drugačije, oni čine članove ovog suda i imaju ravnopravan tretman, ističući njihov značajan doprinos radu Suda.

Dodao je da strani suci sudjeluju samo na plenarnim zasjedanjima te da ogromnu većinu predmeta rješava Veliko vijeće u čijem sastavu participira šest domaćih sudaca

Dopredsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić je, referirajući se na isto pitanje, također, ukazao na činjenicu da kolege suci iz međunarodne zajednice nisu ni u kakvom nadzoru, te da svi ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka u sklopu plenarne sjednice.

''U prošloj godini u kojoj je Ustavni sud BiH donio 7.926 odluka, međunarodni suci su sudjelovali u donošenju 0,46 posto odluka, a u 2015. taj postotak je bio 0,69 posto'', precizirao je Tadić, ističući da domaći suci rješavaju više od 99 posto predmeta, „a što ukazuje da Ustavni sud najvećim dijelom funkcionira bez međunarodnih sudaca u smislu rješavanja broja predmeta koji se obrađuju pred ovim sudom“.

Zarađujemo plaću koju dobivamo

Na isto pitanje dopredsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević odgovorio je da je suglasan s ocjenama kolega, navodeći da su u Sudu svi ravnopravni, a da su domaći suci ravnopravniji.

''Ravnopravniji smo zato što mi rješavamo tih 99,5 posto ukupno riješenih predmeta, ravnopravniji smo i zbog toga što svoj posao za koji smo dobili povjerenje parlamenata ovdje radimo 365 dana godišnje i dokle god Ustav dopušta mogućnost da oni budu, a dopušta mogućnost da parlamentarac to promijeni, nama ne preostaje ništa drugo, nego da i dalje budemo ravnopravniji i da svoju plaću koju dobivamo iz proračuna zarađujemo'',kazao je Knežević.

Na pitanje u kojoj je fazi i kad se može očekivati odluka Ustavnog suda u vezi s pokretanjem vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u vezi s prijedlogom izbornog zakona BiH (prijedlog HNS-a), čelnici Suda su odgovorili da je ovaj predmet u radu u skladu s pravilima procedure.

Ocijenili su da se radi o krucijalnom pitanju, bez obzira na to tko ga je 'potegao' te da rješavanje takvih pitanja podrazumijeva hitnost, izražavajući očekivanje da će se spomenuti predmet naći već na plenarnoj sjednici, planiranoj za početak srpnja.

Istovremeno, odbacili su bilo kakve kalkulacije u pogledu stavljanja na dnevni red određenih pitanja, a što bi hipotetički značilo da se čeka da se na političkoj sceni nešto iskristalizira.

Politika ne utječe na odluke

''Niti nam pada na pamet, niti hoćemo, niti želimo, niti mislimo da čekamo da netko, nekada, nekako politički odluči što god, koji god predmet da je u pitanju'', bio je izričit dopredsjednik Knežević, navodeći da je Ustavni sud dužan da vlastitu odluku pripremi na najbolji mogući način.

Na upit u vezi s (ne)izvršavanjem odluka Ustavnog suda BiH, dopredsjednik Tadić je odgovorio da je, prema posljednjim verificiranim podacima, 13 neizvršenih odluka ovog suda, a koje se odnose na PSBiH i entitetske parlamente.

Podsjetio je da neizvršavanje odluka Ustavnog suda, koje su konačne i obvezujuće, predstavlja kazneno djelo, te da u tom pogledu ovaj sud ima redovnu komunikaciju s Tužiteljstvom BiH, a koje o tom pitanju otvara određene istrage.

Čelnici Ustavnog suda BiH pozvali su u tom kontekstu sve nadležne institucije u BiH da promoviraju vladavinu prava i pravnu sigurnost, te da afirmiraju kulturu poštivanja i provođenja sudskih odluka, neovisno o tome o kojem je organu ili instituciji riječ.

Kako je najavljeno, u sklopu obilježavanja 20. godišnjice Ustavnog suda BiH za sutra je planirano održavanje svečane plenarne sjednice.