U svim županijama porodilje dobivaju naknade, a u HNŽ-u nema ni zakona

Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno je da žena ima pravo na porođajnu odsutnost u trajanju od jedne godine, neprekidno za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta i da za to vrijeme ostvaruje naknadu plaće u skladu s posebnim zakonom.

Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u FBiH određeno je da je temeljno pravo koje ostvaruje obitelj s djecom, između ostalih, naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta te je utvrđeno da se način, postupak, organi i financiranje ovoga prava bliže uređuju županijskim propisom, piše Fena.

To su podaci iz brošure kojom Udruženje 'Žene ženama' zajedno s deset organizacija civilnog društva udruženih u 'Womennet' skreću pozornost na nejednako postupanje u oblasti porodiljnih naknada u FBiH i traži donošenje jedinstvenog propisa koji bi regulirao ova prava za zaposlene i nezaposlene porodilje.

Autori brošure koja je podijeljena sudionicima debate o pravima porodilja, održane danas u sjedištu Federalnog parlamenta u organizaciji vladinog i nevladinog sektora, navode da se prema trenutnim popisima, naknada utvrđuje u postotku od ostvarene plaće u razdoblju od šest mjeseci prije porođaja.

U brošuri je potom navedeno da se ovaj postotak utvrđuje propisima županije, pa je šarolikost naknada ilustrirana podacima da se za Hercegbosansku županiju, na primjer, za obračun uzima 100 posto prosječne plaće porodilje, a za Žuapniju Sarajevo 60 posto prosječne plaće u Županiji koju utvrđuje Vlada.

U Unsko-sanskoj županiji se za obračun uzima pola prosječne plaće porodilje u posljednjih šest mjeseci, a u Zapadnohercegovačkom 70 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u posljednjih devet mjeseci i 300 KM jednokratne pomoći.

U Srednjobosanskoj županiji je parametar pola prosječne plaće porodilje, a u Bosanskopodrinjskoj 80 posto njene prosječne plaće, s tim da naknada ne može biti manja od 60 posto prosječne plaće u Županiji.

U Tuzlanskoj županiji se za obračun uzima 90 posto prosječne plaće porodilje, odnosno 55 posto prosječne plaće u Županiji, s tim da naknada ne može biti veća od prosječne županijske plaće ostvarene u prethodnoj godini.

U Posavskoj županiji zaposlene porodilje mogu iskoristiti plaćeni porodiljini dopust do djetetove navršene druge godine i u tom slučaju mjesečna naknada je 80 posto plaće. Za Zeničko-dobojsku županiju se navodi da je parametar 80 posto prosječne plaće porodilje, dok je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji donošenje zakona u proceduri.

Porodilje zaposlene u javnom sektoru primaju porodiljne naknade u stopostotnom iznosu njihovih prosječnih plaća.

Nejednak je tretman i nezaposlenih porodilja od županije do županije, istaknuli su organizatori debate, a u brošuri su navedeni podaci da je u proceduri donošenje zakona u Hercegovačko-neretvanskoj županiji dok u Zeničko-dobojskoj, nezaposlena porodilja ima pravo na jednokratnu pomoć od 150 KM i pomoć u visini prosječne plaće za opremanje djeteta, sve pod uvjetom da primanja porodice nisu veća od 360 KM, piše Fena.

U Zapadnohercegovačkoj županiji, nezaposlena porodilja ima pravo na 100 KM u prvih šest mjeseci, plus jednokratnu pomoć od 500 KM, dok je u Bosanskopodrinjskoj predviđena naknada od 149,50 KM u trajanju 12 mjeseci.

U Županiji Sarajevo nezaposlene porodilje imaju pravo na jednokratnu naknadu od 210 KM te na 180 KM u razdoblju od 12 mjeseci.

U Posavskoj županiji je predviđena naknada od 300 KM nezaposlenim porodiljama u prvih šest mjeseci, dok se u Tuzlanskoj, prema ovoj brošuri, naknade ne isplaćuju u praksi, a po zakonu treba da iznose 15 posto prosječne plaće u Županiji.

Nezaposlene porodilje u Srednjobosanskoj županiji imaju pravo, dva puta, na 230 KM, u Hercegbosanskoj županiji na naknadu od 100 KM i 300 KM jednokratne pomoći, dok u Unsko-sanskoj dobivaju 100 KM jednokratno, navedeno je u brošuri.