U prometnim nesrećama u BiH ove godine poginula 81 osoba

U Bosni i Hercegovini se od početka godine dogodilo više od 11.500 prometnih nesreća u kojima je, prema službenim podacima, stradala 81 osoba, a gotovo 800 ih je teško ozlijeđeno.

 Od ukupnog broja prometnih nesreća u FBiH 40 završilo s smrtnim posljedicam u Federaciji BiH od 1. siječnja do 30. travnja dogodilo se 8.804 prometnih nesreća, što je za 193 više u odnosu na isti period prošle godine.a, a 613 s teško ozlijeđenim osobama.

Najviše prometnih nesreća dogodilo se u Županiji Sarajevo, gotovo 3.600, zatim u Zeničko-dobojskoj županiji 1.330 i Srednjebosanskoj - 990.

U svim prometnim nesrećama u FBiH od početka godine najviše su stradali vozači, njih 21. Prema statistikama Federalne uprave policije, zabilježen je porast broja ozlijeđenih i poginulih pješaka. Od početka godine u FBiH je stradalo 13 pješaka.

U Republici Srpskoj u periodu siječanj - travanj 2016. godine dogodile su se 2.744 prometne nesreće, što je za 93 više u odnosu na isti period prošle godine, potvrdila je za Anadoliju Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenje za odnose s javnošću u Ministarstvu unutarnjih poslova RS-a.
U prometnim nesrećama u RS-u stradala je 41 osoba, a teže je ozlijeđeno 159. Najviše prometnih nesreća dogodilo se na području Banje Luke, ukupno 1.247, dok su se na području Bijeljine dogodile 424. Na području Centra javne sigurnosti Trebinje dogodilo se najmanje prometnih nezgoda - 118, podaci su MUP-a RS-a.

Najčešći uzroci prometnih nesreća na putevima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom i nepoštivanje prvenstva prolaza.

Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, kazao je da ovi podaci nisu iznenađujući jer, da bi se broj prometnih nezgoda smanjio, potrebne su preventivne mjere koje se u BiH, kako je kazao, ne poduzimaju.

"Što se tiče sigurnosti u prometu, odnosno broja prometnih nezgoda i broja poginulih, to je očekivani broj. I prometne nezgode i veliki broj poginulih ćemo imati do trenutka kada shvatimo šta znači baviti se ozbiljno sigurnošću u prometu. Prije svega, ozbiljnost mora pokazati državno Ministarstvo transporta i prometa koje kroz svoje strateške pravce i odgovarajuće agencije za sigurnost u prometu treba dati jasnu poruku da hoće da se bori protiv tog zla koje se zove pogibija u prometnim nezgodama. Ona to nije napravila već deset godina iako je zakosnka odredba bila da to napravi", istaknuo je Lindov.

Istaknuo je da je problem prometnih nesreća svjetski problem i podsjetio na usvojen tekst UN-a o proglašenju Dekada aktivnosti za cestovnu sigurnost (2011-2020) s ciljem smanjenja smrtnosti i ozlijeda koje su posljedica prometnih nesreća.

"Kao članica UN-a mi smo trebali napraviti programe koji će smanjiti broj prometnih nezgoda za 50 posto. Mi smo samo deklarativno rekli da ćemo se zalagati, ali službeno ili praktično smo vrlo malo toga odradili", dodao je.

Izgradnja autocesta obično znači manje prometnih nesreća, a svaki kilometar autoceste podrazumijeva jednu žrtvu manje, zaključio je profesor Lindov.