U Hrvatskoj u 2023. godini 19 tisuća više umrlih nego rođenih

 U Hrvatskoj je u 2023. godini rođeno 32 170 djece, najmanje od 2014, dok je s druge strane preminulo 51 275 osoba, što znači da je zbog negativnog prirodnog prirasta Hrvatska izgubila 19 105 stanovnika, pokazao je izvještaj Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Brojka od 16 355 rođenih dječaka i 15 815 djevojčica, najmanja je u desetogodišnjem periodu od 2014. do 2023., navodi se u izvještaju DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva.

Najviše se djece u navedenom razdoblju, njih 39 566, rodilo 2014.godine. Od 2015. do 2021. broj rođenih kretao se između 35.8 i 37.5 tisuća, da bi 2022. godine pao ispod 34, a godinu poslije ispod 33 tisuće.

Pročitajte još

Demografski izazovi Mostara: Pad nataliteta, iseljavanje i posljedice po radnu snagu

Prirodni je prirast u svim godinama negativan. Najlošiji je bio u 2021., kada je iznosio -26 204. Rezultati veći od -20 tisuća zabilježeni su i 2020. i 2022. godine, piše Hina. 

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina. Primjerice, 1968. godine iznosila je 22.8 godina, dok je u 2023. porasla na 29.7 godina. Malo više od 53 posto rođene djece u 2023. (17 266) rodile su žene između 30 i 39 godina.

Stopa totalnog fertiliteta iznosila je u istoj godini 1.46, što je mnogo ispod razine jednostavne reprodukcije od 2.1, navodi DZS.

Što se tiče obrazovne strukture majki, najviše je onih koje su završile diplomski sveučilišni studij, 10 428, i strukovnu školu u trajanju od četiri ili više godina, 8679.

Statistika o preminulima pokazuje da su muškarci u pretprošloj godini prosječno umirali sa 73.7 godina, a žene su živjele sedam godina dulje, odnosno umirale su s prosječnih 80.7 godina

Pročitajte još

Bijela kuga prijeti BiH: Vlada FBiH izdvojila sredstva za demografske mjere

U 2023., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34.5 posto muškaraca i 43.3 posto žena).

Kada je riječ o brakovima, u Hrvatskoj ih je u toj godini sklopljeno 17 306, što je za 4.2 posto manje nego u 2022. Manje brakova u periodu 2014.-2023., sklopljeno je samo 2020. godine, malo više od 15 tisuća.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23.1 godinu, a ženika 26.7 godina. U 2023. prosječna starost nevjeste bila je 29.7 godina, a ženika 32 godine.

S druge strane, evidentirano je 4407 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 254.7 na 1000 sklopljenih, što je najmanje od 2014. godine. Pretprošla godina je ujedno i treća godina zaredom u kojoj je zabilježeno manje od 300 razvoda na 1000 sklopljenih brakova.