U Hercegovini mogući potresi do 7 stupnjeva po Richteru

U noći sa srijede na četvrtak rijetki su u Hercegovini spavali, tako da im je noć s četvrtka na petak dobro došla za nadoknaditi izgubljeni san.

Razlog za to je niz potresa koji su pogodili ovo područje. Rijetki se sjećaju kada su ovo područje pogodila tri potresa u nizu, jača od 4 stupnja po Richteru.

Počelo je potresom od 4,2 stupnja u 46 minuta poslije ponoći, zatim najjačim od 4,7 u 00.50 te posljednjim u 00.58 od 4,1 stupanj po Richteru. Zatim je uslijedio niz manjih potresa. Na Blidinju je bilo najdramatičnije. Ljudi koji žive u Parku prirode Blidinje bili su tijekom “potresne” listopadske noći bez struje od trenutka kada je prvi potres udario. P

Prema informacijama Večernjega lista, na pojedinim vikendicama nastale su manje štete, bilo je blažih pukotina na onima slabije građe, a vidljivije štete doživjeli su stariji objekti. Ipak, ne u značajnoj mjeri da bi se proglasilo neko izvanredno stanje. Za razliku od susjednih država gdje su ovakvi potresi stvarali ogromne štete, u Hercegovini se, na sreću, to nije dogodilo. Razlog je kvalitetna gradnje, tvrde bolje upućeni u stanje ovdje.

Profesor Zoran Zadro, kao i ranije, naglašava da ovakvi potresi nisu nikakvo iznenađenje.

''Potresi nisu nikakva novost za našu regiju koja je inače seizmički aktivno i dosta trusno područje. Pogotovo su seizmički aktivne Dalmacija i Hercegovina gdje su, ako gledamo po procjenama, rizici od jakih potresa dosta veliki. Prema seizmološkim kartama, potresi do 6 ili 7 stupnjeva po Richteru mogući su u spomenutom području. Krivac što smo aktivni po pitanju potresa jest to što se nalazimo na graničnom području euroazijske i afričke tektonske ploče i upravo se na tim graničnim područjima događaju ili slabiji ili jači potresi'', govori za Večernji list Zadro.

Ističe kako tlo u Hercegovini nikad ne miruje potpuno. 

''Ovdje tlo uvijek “drhti” ili titra, samo što mi jako slabe potrese i ne osjetimo, ali itekako osjetimo ove jače koji su preksinoć zatresli. U svemu ovome dobra je okolnost što nas povremeno pogode ovakvi potresi koji jesu jači, ali opet ne donose ogromne štete i ljudske žrtve jer se seizmička energija, koja se nakuplja na graničnim zonama ovih dviju tektonskih ploča, tako oslobađa i mali je rizik od iznimno jakog potresa nakon serije manjih. Problem bi bio kad ne bi bilo ovako slabije izraženih potresa jer energija bi se nakupljala i kada bi se naglo oslobodila, imali bismo rizik od jačeg potresa s kojim bi zasigurno bilo štete i ljudskih žrtava. Potresi su naša svakodnevnica i ovo su podneblje već pogađali jači potresi, oni se ne mogu prognozirati kao vrijeme. No, može se procijeniti kakav je rizik da određeno područje pogodi jači potres, a mi jesmo pod tim rizikom i na takvom području, nažalost'', zaključio je Zadro.