U Europu želi 76 posto građana BiH

Vijeće ministara BiH usvojio je informaciju Direkcije za europske integracije o rezultatima istraživanja koje je pokazalo da 76 posto ispitanika podržava pristupanje BiH EU, što je lošiji rezultat za dva posto nego prošle godine.

Ulazak u EU podržava 50,7 posto ispitanika iz Republike Srpske, 90 posto ispitanika iz Brčko distrikta, te 91,3 posto ispitanika iz Federacije BiH (FBiH).

Više od 64 posto ispitanika smatra da europski put BiH nema alternativu.

Ulazak BiH u EU podržava 76 posto građana, pokazalo je istraživanje koje je provela Direkcija za europske integracije u razdoblju ožujak-travanj.

Kao razloge podrške integraciji ispitanici najčešće navode stvaranje većeg broja kvalitetnih radnih mjesta i garanciju trajnog mira i stabilnosti, priopćeno je iz Direkcije za europske integracije.

Među građanima koji ne podržavaju ulazak BiH u EU najviše je onih koji takav stav obrazlažu povećanjem poreza i troškova života, javlja Srna.

Kao i u prethodnim godišnjim istraživanjima, skoro polovica ispitanika smatra da je borba protiv korupcije najvažnija reforma koja bi poboljšala svakodnevni život građana BiH, dok 11,6 posto ispitanika misli da su to porezna reforma i uklanjanje prepreka zapošljavanju.

Čak 73 posto građana vjeruje da bi reforme trebalo provoditi i da nisu uvjet integracije u EU, i to radi kreiranja boljih uvjeta za život građana BiH.

Prema mišljenju ispitanika, najveću korist od ulaska u EU imali bi mladi 42,3 posto, političari 18,6 posto, te studenti i istraživači 5,9 posto.

Upitani da iskažu stav o budućnosti EU, oko 37 posto anketiranih građana reklo je da će EU učvrstiti unutrašnje odnose i nastaviti sa proširenjem, dok 17,3 posto njih smatra da EU kao integracija neće opstati.

Građanima najinteresantnija tema u vezi sa integracijom je pretpristupna pomoć, a najmasovniji načini informiranja o integraciji u EU su i dalje televizija i internet. U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, 11 posto više ispitanika je čulo za Direkciju za evropske integracije.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.200 punoljetnih građana BiH, kompjuterski posredovanom telefonskom metodom /CATI/.

Informaciju o istraživanju javnog mijenja danas je usvojio Vijeće ministara BiH.