Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe, u subotu je u Memorijalnom centru Drežnica obilježena 83. godišnjica od četničkih zločina koje su počinile jedinice iz istočne Hercegovine uz potpunu kontrolu i suglasnost talijanskih okupacijskih snaga.
Prvi put nakon više od osam desetljeća, organizirano je zajedničko sjećanje na žrtve najvećeg pokolja u povijesti Drežnice. Brojni mještani, potomci stradalih i gosti okupili su se kako bi odali počast žrtvama i podsjetili na jedan od najmračnijih trenutaka Drugog svjetskog rata na ovom području.
Prisutnima su se obratili članovi inicijativnog odbora Adnin Hasić, Fatima Lalić i Rifet Mezić, koji je u svojoj prezentaciji rekonstruirao događaje iz listopada 1942. na temelju dostupnih povijesnih dokumenata.
"Na današnji dan navršava se 83 godine od početka četničkih zločina u Drežnici tijekom Drugog svjetskog rata. Klanje i paljenje domova trajalo je pet dana, do 8. listopada. Ovaj tragični događaj nikada nije imao dovoljno pažnje šire zajednice, a sjećanja su se čuvala samo unutar obitelji i susjeda, 'ne dalje od mosta', kako se u Drežnici kaže", navedeno je u priopćenju Memorijalnog centra Drežnica.
Prema dokumentima, u operaciji su sudjelovali dijelovi Nevesinjskog i Trebinjskog korpusa, koji su djelovali kao brigade “Trebinje” i “Gacko”, pod zapovjedništvom talijanskih časnika i uz asistenciju četničkih poručnika Milorada Popovića i Miloša Kureša.
Okupljanje jedinica počelo je u Mostaru 2. listopada 1942., a već sljedećeg jutra prvi transport četnika stigao je na željezničku stanicu u Drežnici. Nedugo zatim počela su ubojstva, paljevine i pljačke. Dva dana kasnije u Drežnicu su pristigla još dva transporta, a 4. listopada četnički vojvoda Dobroslav Jevđević održao je govor pred 1.600 vojnika, nakon čega su zločini dodatno eskalirali.
Tih dana četnici su u Drežnici ubili 62 osobe, dok fra Dominik Mandić u svojim zapisima navodi brojku od 142 ubijena civila. Prema knjigama “Prešućivani četnički zločini” (Dizdar – Sobolevski) i “Četnički zločini u Bosni i Hercegovini” (Dizdar), pouzdano se zna da je ubijeno najmanje 32 katolika i 23 muslimana.
Spaljeno je 38 stambenih i pomoćnih objekata, a među uništenim zdanjima bili su župni stan, imamska kuća, šumarska kuća i džamija u Donjoj Drežnici, dok je džamija u Gornjoj Drežnici opljačkana i oštećena. Potpuno je uništena i lokalna škola, zajedno s mlinicama i imovinom stanovnika.
"Vrlo malo je pisano o ovom zločinu i on je široj javnosti gotovo nepoznat. Ni do danas nije službeno utvrđen točan broj žrtava", navodi se iz Memorijalnog centra Drežnica.
