U BiH je oko 50.000 žena i muškaraca preživjelo ratna silovanja

Imam 26 godina, i spremna sam uložiti još tri puta po 26, ako ne i više, u borbu koja će donijeti pozitivniju, ravnopravniju budućnost za svu djecu rođenu zbog rata, kazala je danas u Ujedinjenim narodima Ajna Jusić,  predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata, prenosi Anadolu Agency (AA).

Nevidljiva djeca rata. Zaboravljena djeca rata. Tako nazivaju djecu koja su rođena tijekom ratnih događanja '90-ih godina u Bosni i Hercegovini. Rat je uništio mnoge obitelji. Ubijena su djeca, očevi, sinovi, kćerke, majke... Silovane su tisuće žena i djevojčica. Kao posljedica tih događanja danas su mnoga djeca bez roditelja, mnogi roditelji bez djece, ali i tisuće onih koja su se i rodili nakon što su njihove majke silovane tijekom rata u BiH.

Nazivaju ih "nevidljiva djeca ratova" jer su svuda oko nas ali mi to ne znamo. Mnogi od njih i ne znaju pravu istinu o svom porijeklu, a i oni koji znaju, rijetko govore o tome.

Ajna Jusić jedna je od te djece. Rođena je u rujnu 1993. godine u sigurnoj kući "Medica" u Zenici. Rođena je kao žrtva silovanja njene majke tijekom rata u BiH. Njezina majka je tada imala 22 godine.

Ajna Jusić obratila se danas u Ujedinjenim narodima u ime sve djece rođene kao posljedica rata u BiH.

Dan borbe protiv nasilja nad ženama

Obratila se na događaju koji se održava povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama 25. studenog.

"Zovem se Ajna Jusić, imam 26 godina. Dolazim iz Bosne i Hercegovine. Trenutno sam predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata. Prije 26 godina, nažalost moju majku zadesila je sudbina koju nikad nikom ne poželiš. Preživjela je ratno silovanje i rodila je mene. Godinama poslije živjela je, i još živi u društvu koje misli da je sama kriva što je to preživjela, društvo koje nikad nije bilo spremno da prihvati. Ponekad, budem jako ljuta na društvo pitajući se zašto se odbacili moju majku? Zašto ste je ostavili samu? Međutim, po meni, istina je drugačija. Tražeći krivicu u ovom, u onom, na koncu dolazimo ponovo do zaključka da se dogodila sistematska greška od strane vladajućih struktura", kazala je Jusić na početku govora.

Kako je kazala, neposredno nakon rata, narod, a s narodom i preživjele žene ostavljeni su sebi na brigu.

"Tako taman oblak traume nadvio se iznad ove zemlje, ljudi su se borili samo za sebe, zbog sebe, za svoje najbliže. Vrlo brzo poslije imali smo podatak da je u BiH oko 50.000 djevojaka, žena i muškaraca preživjelo ratna silovanja i to je sve. Sistematskog poteza nije bilo. Ostalo je sve na brojkama, ostalo je sve sramoti koju žive preživjele. Ostalo je na leđima ljudi koji danas aktivno diskriminiraju ali samo zato što nikad nisu imali priliku da nauče i prihvate drugačije", naglasila je Jusić.

Skrivena istina

Sve gore navedeno, natjeralo je njenu majku da krije istinu od nje, dugih 15 godina.

"Vjerujem za nju, najdužih. U jeku otkrivanja svog identiteta, pokušaja da spoznam šta želim biti u životu, noći sam provodila ipak misleći o ocu. Imala sam toliko scenarija u svojim mislima, ali samo nisam taj, da sam dijete rođeno kao posljedica ratnog silovanja. Saznala sam da sam na ovaj svijet došla kao posljedica najgoreg i najtežeg zločina nad ljudskim tijelom, kao posljedica majčine najveće traume", ispričala je Jusić.

Obećanje majci

Jednom dok je razgovarala s majkom obećala joj je da će ovaj svijet učiniti ljepšim za nju i zato danas stoji u UN-u.

"Nadam se da sam na dobrom putu. Zajedno sa svojim prijateljima, također, djecom rođenom kao posljedica ratnog silovanja i djecom čiji su očevi bili pripadnici stranih mirovnih misija, gradim bolju budućnost za sve one koji su kao mi, za sve naše majke, i to ne samo u Bosni i Hercegovini već u cijelom svijetu", kazala je Jusić.

Udruženje "Zaboravljena djeca rata" danas kreira model rada sa djecom rođenom zbog rata i prvi su koji će pokušati učiniti mogućim i jedinstveni zakon o djeci rođenoj zbog rata. Svaki njihov korak piše mali dio povijesti.

"Godinama smo provodili vrijeme čekajući da nas se neko sjeti, pitajući se zašto naše majke nastavljaju da pate zbog sustava i društva znajući da to nisu zaslužile poslije svega što su prošle. Godine su prolazile poprilično bespravno. Herojstvo moje majke nema mjerilo, njezina borba za mene bila je nevjerojatna, i danas jeste. Borila se za dijete kojem je oduzeto njegovo osnovno pravo, pravo poznavanje svog porijekla, dijete koje ne zna niti će ikad poznavati svoje obiteljske veze, dijete koje nema pojma o svojim genetskim predispozicijama, a rodilo se sa srčanom manom, dijete koje je lišeno svog identiteta", poručila je Jusić.

Borba za budućnost

Zahvaljujući svojoj majci i svim ženama preživjelim, njihovoj snazi, ona je danas ovo što jeste.

"Ja sam Ajna Jusić, žena, kćerka, aktivistkinja, borkinja za ljudska prava. Mlada osoba koja vjeruje u ravnopravno društvo i koja se bori da izbriše etikete sistematski nametnute i one društveno stvorene. Imam 26 godina, i spremna sam da uložim još tri puta po 26, ako ne i više, u borbu koja će donijeti pozitivniju, ravnopravniju budućnost za svu djecu rođenu zbog rata. Danas dok stojim ovdje, negdje u svijetu silovanja se dešavaju, negdje u svijetu odjekuje ženski vrisak tuge, boli, oduzimanja dostojanstva. Danas dok stojim ovdje, možda se upravo rađa još jedno dijete rođeno kao posljedica silovanja. Dok stojim ovdje i sve dok hodam ovom zemljom, boriti ću se za budućnost sve djece rođene zbog rata, boriti ću se da oni ne prođu sve što sam ja prolazila, a prolazila sam ponekad pakao kroz vršnjačko nasilje, prolazila sam borbu sama sa sobom, zajedno s majkom borila se s nepravednom državom i uplašenim i needuciranim društvom", istakla je Jusić.

Poručila je da se danas bori da djeca rođena zbog rata mogu "proguglati" svoja prava, da mogu normalno da se školuju, da nijedno dijete više ne mora spuštati pogled na šalterima kao što je ona svaki put kada bi objašnjavala da ne zna ime oca jer je majka preživjela ratno silovanje.

"Borim i boriti ću se da društvo postane empatično i solidarno, da društvo ima razumijevanja, da društvo daje potporu ženama koje su preživjele silovanja, bilo u ratu ili u miru. Znam da ne mogu da zaustavim ratove, ali sigurna sam da mogu djelovati preventivno za sve ranjive kategorije koje su trenutno s nama i koje će nažalost, dejstvom novih ratova da se rode. Budimo društvo jednakih vrijednosti, a ne društvo različitih etiketa. Gradimo mostove mira, solidarnosti, empatije, potpore, ali prije svega gradimo mostove ljudskosti jer samo tako možemo opstati i biti zdravije društvo. Zdravije društvo sad za nas, i na taj način kreirati bolje društvo za buduće generacije", dodala je Jusić.