U Banjoj Luci postavili spomenik kralju Tvrtku Kotromaniću i proglasili ga Srbinom
Gradske vlasti u Banjoj Luci upriličile su u srijedu otkrivanje spomenika srednjevjekovnom bosanskom kralju Tvrtku I a to su iskoristili kako bi promovirali tezu po kojoj je njegova vladavina ključni dokaz o tome da je Bosna i Hercegovina oduvijek bila "srpska zemlja".
Ambiciozni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković otkrivanje spomenika kralju Tvrtku tempirao je usred kampanje za lokalne izbore zakazane za 7. listopada na kojima pokušava osigurati još jedan mandat.
"Postaviti spomenik Tvrtku I Kotromaniću znači postaviti temelj srpske historije, kulture i tradicije u epicentar Banje Luke", izjavio je Stanivuković otvarajući spomenik uz vatromet i brojne uzvanike.
Iznio je tezu kako je Tvrtko nedvojbeno bio srpski kralj jer je za kralja okrunjen u samostanu Mileševi u Srbiji.
Srpski karakter
"Na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpskom vladaru, koji je okrunjen u Mileševi po obredu Nemanjića", kazao je Stanivuković, prenosi Hina.
Tvrtko I Kotromanić za bosanskog kralja je zapravo okrunjen 1377. godine u mjestu Mile kod današnjeg Visokog u središnjoj Bosni a okrunio ga je did odnosno poglavar tadašnje Crkve bosanske.
Na vrhuncu moći Tvrtko je uz ostalo nosio i naslov "kralj Srbljem" no to se odnosilo se na teritorij koji je priključio Bosni između 1373. i 1377. godine što se sada koristi u nastojanjima da ga se prikaže Srbinom u etničkom smislu u kojemu je taj termin u suvremenoj uporabi.
Identitet kraja Tvrtka kompleksan je jer je on s jedne strane bio unuk hrvatske vladarske obitelji Šubića ali i srpskih vladara Nemanjića.
Kako navodi Hrvatska enciklopedija do ljeta 1390. Tvrtko je osvojio i gradove Split, Trogir, Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčula, a nakon toga uzeo je naslov "kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja".
Kralj Tvrtko vjerojatno je prva osoba iz povijesti koja je simbolično povezala gradske vlasti u Banjoj Luci i u Sarajevu jer je u glavom gradu BiH prošle godine također postavljen spomenik tom vladaru. No u Sarajevu na postamentu Tvrtkova spomenika čiji je autor Stjepo Gavrić, za razliku od onog u Banjoj Luci, stoji naziv "bosanski kralj".
Problemi u Sarajevu
Postavljanje spomenika u Sarajevu pratili su brojni problemi jer je središnja gradska jezgra proglašena zaštićenom povijesnom cjelinom pa je za bilo kakve intervencija bila potrebna suglasnost državnog povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika a srpska članica tog tijela svoju je suglasnost uskratila.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić na kraju je pribjegla triku postavivši spomenik na nogostupu nasuprot zgrade Predsjedništva BiH nakon što je ishodila suglasnost općine Centar da on tamo bude postavljen kao privremena konstrukcija na razdoblje od 99 godina.
"Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila", napisala je Karić na društvenim mrežama potkraj kolovoza prošle godine kada je Sarajlije iznenadio spomenik postavljen tijekom noći i bez ikakve pompe poput one u Banjoj Luci.
