Tužiteljstvu BiH trebat će 10 godina da procesuira predmete ratnih zločina

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine predmete ratnih zločina procesuira veoma sporim tempom, usprkos resursima koji su im na raspolaganju, a zabilježen je i pad okončanih postupaka što je trend još od 2016. godine iako je do tada bio ubrzan proces rješavanja tih zločina.

Jedan je to od nalaza iz tematskog Izvještaja Misije OSCE-a u BiH o upravljanju predmetima ratnih zločina u postupku pred Tužiteljstvo BiH za prošlu godinu predstavljenom danas u Sarajevu.

Ne šalje dobru poruku

Izvještaj su prezentirali šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton i šef Delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark koji su posebno napomenuli da uspješnost u procesuiranju ovih predmeta imaju mnogo više entitetski sudovi nego državni što ne šalje dobru poruku.

Istaknuto je da Tužiteljstvo BiH neracionalno koristi resurse, a posebno zabrinjavajućom nazvana je "alarmantna brzina pada stopa osuđujućih presuda" te kvaliteta istraga i optužnica koje podiže Tužiteljstvo BiH.

U prošloj godini pravosuđe u BiH okončalo je tek 50 postupaka protiv 82 osobe optužene za ratne zločine, a od 2004. godine, kada je Misija OSCE-a počela pratiti procesuiranje ratnih zločina u BiH, ukupno su završena 523 postupka sa 779 optuženih.

Još 692 neriješena predmeta

Do kraja 2018. godine ostala su još 692 neriješena predmeta s 5.052 potencijalno osumnjičenih osoba, ali OSCE zabrinjavajućim ocjenjuje da prosječna stopa pravosnažnih osuđujućih presuda drastično pala.

''Iako su se stope osuđujućih presuda na sudovima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj neznatno smanjile, stopa osuđujućih presuda na Sudu BiH pala je na 39 posto, čime je prosječna stopa osuđujućih presuda u cijeloj zemlji pala ispod 50 posto'', rečeno je.

Bilježi se porast broja donesenih prvostupanjskih presuda, s 53 prvostupanjske presude izrečene u 2018. godini, u usporedbi s 49 prvostupanjskih presuda u 2017. godini. Broj postupaka koji su u tijeku na kraju 2018. godine ostao je isti kao i 2017. godine (249).

Od 249 postupaka, šest ih je čekalo potvrdu optužnice, 86 ih je bilo u fazi prije izjašnjavanja o krivnji, 22 su čekala početak glavnog predmeta, a 135 je bilo na suđenju, ponovljenom suđenju ili u žalbenom postupku.

Građani trpe

Berton je napomenuo da su građani do sada pokazivali veliku razinu strpljivosti u vezi s ovim pitanjem, uz iznošenje podatka da ako se ovom brzinom nastave rješavati predmeti, Tužiteljstvu BiH će trebati gotovo 10 godina da okonča sve predmete ratnih zločina koje trenutno ima.

Budući da izvještaj donosi i niz preporuka, Berton je izrazio nadu da će nadležni nalaze iz ovog izvještaja shvatiti krajnje ozbiljno te implementirati preporuke od kojih se jedna odnosi na potrebu usvajanja nove Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina.

Na problem ne usvajanja te strategije posebno je upozorio Wigemark koji je kazao da je odgovornost za to ne samo na strankama koje participiraju u Vijeću ministara BiH nego na svima.

''Strategija je završena prije godinu dana i još uvijek se čeka da je Vijeće ministara BiH usvoji, a opravdanje ne smije biti u činjenici da nije imenovan novi saziv Vijeća ministara nakon prošlogodišnjih izbora'', jasno je kazao Wigemark.

Novac upumpan u pravosuđe

Ocjenjujući da je do prije dvije godine bh. pravosuđe bilježilo porast broja riješenih predmeta u slučajevima ratnih zločina, kazao je da se problem pojavljuje od prije dvije godine te smatra da je tome doprinijela i činjenica da Tužiteljstvo BiH dugo nije imalo glavnog tužitelja, ali tu su i druga pitanja.

Podsjetio je da je Europska unija investirala 14 milijuna eura za unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na bh. sudovima.

Berton i Wigemark na kraju su pozvali nadležne da odlučnije krenu u rad, ali i da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH, Tužiteljstvo BiH i Sud BiH pažljivo razmotre izvještaj, kao i posljedice koje ova praksa u procesuiranju predmeta ratnih zločina ima po žrtve zločina, ali i naslijeđe koje će ostati iza pravosuđa.

Tužiteljstvo ne misli tako

Prezentaciji izvještaja nazočila je i glavna tužiteljica Gordana Tadić koja je istaknula dobru suradnju s OSCE-om, ali i ona je novinarima potvrdila da su se u mišljenjima razišli kada je u pitanju prebacivanje 150 manje složenih predmeta na niže sudove.

Kao opravdanje za takav postupak navela je neusvajanje nove državne strategije te neusvajanje kriterija za to, ali je navela da je u prošloj godini prebačeno je 67 premeta protiv poznatih osoba, i više od 100 predmeta protiv nepoznatih počinilaca na kantonalna i okružna tužiteljstva te Tužiteljstvo Brčko Distrikta.

Najavila je da će svoj pismeni stav o ovom izvještaju predati Misiji OSCE-a, ali i tužiocu Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Haagu Sergeu Brammertzu koji ovog tjedna dolazi u posjetu BiH.