Treba ukinuti pojam 'konstitutivni narod' u BiH

Reforma ustava BiH vidi se kao rješenje za političku krizu u zemlji. Da li Brisel uvjetovanjem eurointegracija primjenom odluke Sejdić-Finci zapravo čini 'medvjeđu uslugu' BiH?

Pitanjem ustavne reforme BiH mnogi su se bavili posljednjih 10 godina, a sudeći po onome gdje je zemlja sada – bezuspješno. Gotovo svi smatraju da sadašnji Ustav nije adekvatan, ali konsenzusa o promjenama nema na vidiku.

U svom posljednjem izvještaju Međunarodna krizna grupa (MKG) naglašava da je promjena neophodna, ali da bi brza rješenja koja bi se završavala na papiru, mogla biti i lošije rješenje od postojećeg: "Europa bi trebala staviti do znanja liderima u BiH da trebaju ozbiljno i kvalitetno pristupiti pitanju europskih reformi. Da u pitanju nije samo precrtavanje zadataka sa liste, već nešto što bi trebalo omogućiti zemlji da bude normalna moderna država, koja može biti ne samo kandidat za članstvo već i članica EU", kaže za DW Marko Prelec, direktor za Balkan u MKG.

Brisel zahtjeva primjenu presude Europskog suda za ljudska prva u slučaju Sejdić-Finci, odnosno ukidanje odredbi ustava po kojima na funkcije dolaze samo predstavnici bošnjačke, srpske ili hrvatske nacionalnosti. U MKG upozoravaju da je sve manja mogućnost da to bude i uvertira za sveobuhvatnu reformu, a da je opasnost sve veća da zbog pritiska Brisela lokalna sada 'sedmorka' na prečac usvoji neadekvatna rješenja. Naglašava se da bi trebalo 'ići dublje' i ne gledati samo pitanje manjina, koje jeste važno, već sveukupne odnose tri konstitutivna naroda i dva entiteta staviti na zdrave temelje:

"Sporan je i pojam konstitutivnog naroda, koji se temelji na pretpostavci da se BiH dijeli na tri potpuno homogene zajednice. Počevši od fenomena Zlatka Komšića vidimo da to nije točno i da zajednice ne shvaćaju svakog svog člana kao svog zastupnika i da žele same odlučivati tko će ih zastupati. Najbolji način da se to napravi jeste da se izbriše pojam konstitutivnog naroda i da se ide prema normalnijem obliku, u europskom smislu, teritorijalnog pojma zastupanja, obliku federalizma gdje bi ljudi na državnom nivou zastupali određene teritorije i sve koji tamo žive", smatra Marko Prelec.

BiH bi tako presudu Europskog suda za ljudska prava trebala iskoristiti kao 'odskočnu dasku' ka modernoj ustavnoj strukturi. Sa druge strane, EU mora da shvati zahtijevnost ovakvog procesa i da sveobuhvatnu reformu ustava postavi kao cilj, a ne preduvjet za pristupni proces BiH. Do uspjeha na tom putu će doći ako se lideri BiH ozbiljno uhvate u koštac sa europskom reformom, kažu u MKG. Ukoliko političari u BiH budu odugovlačili i koristili reformu kao paravan za borbu za vlast ili novac, čitava stvar se može loše završiti, zaključuje Prelec, prenosi DW.