Treba li uvesti pravila odijevanja za učenike u školama?!

Odlazak u školu za učenike trebalo bi značiti odlazak na posao i u skladu s tim morali bi i da se odijevaju, a svaka obrazovno-odgojna ustanova trebalo bi da ima pravilnik odijevanja, zaključak je pedagoga koji se s početkom nove školske godine ponovo kritiziraju raznolikost u odijevanju učenika.

Dnevni avaz piše kako u Bosni i Hercegovini ne postoji potpisan akt o kodeksu odijevanja učenika, kojim bi se izbjegle razlike i neugodnosti između učenika i profesora. Uz pomoć tog akta učenici bi mogli više da se koncentriraju na svoju obavezu - da prate nastavu, uče i usvajaju nova znanja a ne da se modiraju, mišljenje je pojedinih profesora.

- Roditelji, nadležni organi i prosvjetni radnici, trebalo bi da doprinose normalnoj atmosferi rada u školama, koja bi morala biti usmjerena u pravcu usvajanja novih sadržaja, a ne modiranja. Ono što danas u većini škola imamo su nemoral, nekultura i nepoštovanje profesora stilom odijevanja učenika - kazao je Velid Selman, direktor Opće gimnazije u Sanskom Mostu.

Kako u raznim ustanovama postoje pravila odijevanja, to bi se pravilo trebalo primijeniti u školama, u kojima se učenici na dostojanstven način formiraju kao normalne i zrele ličnosti.

- Srednju školu uglavnom pohađaju adolescenti i na njihovo fizičkog i psihičkog sazrijevanja veliki utjecaj imaju fizički i psihološki profili roditelja, što dalje povlači tezu da je kućni odgoj, između ostalog, najbitniji u formiranju ličnosti svakog pojedinca - mišljenje je Mire Tepić iz Banje Luke.

Svugdje u svijetu na koledžima i u ozbiljnim školama kodeksi odijevanja regulirani su jednakim školskim uniformama za dječake i djevojčice, i na taj način se ne stvara nikakva socijalna, niti bilo koja druga razlika između učenika.

- Privatne škole, kao Tursko-bosanski koledž u BiH problem je riješio na jednostavan način potpisivanjem ugovora pri upisu u školu, u kojem je, između ostalog, obavezno nošenje školske uniforme. U državnim školama to je teško, jer se treba dobiti suglasnost ministarstava obrazovanja, dok oni tu odluku ne mogu donijeti bez Vlade i roditelja - kazala je Aida Kartal, pedagoginja MSŠ u Bihaću.

Srednjoškolci uglavnom nisu zaposleni i novac dobivaju od roditelja koji ne samo da ne reagiraju na ono što im djeca nose, nego i financiraju kupovinu robe.

Na osnovu toga, postavlja se pitanje da li je nepristojno odijevanje rezultat kućnog neodgoja ili, pak, rezultat koje su škole, odnosno prosvjetni radnici, ministri obrazovanja i kulture i svi nadležni na polju obrazovanja, svojim nemarnim propustom u radu odobrili i dozvolili.