Obitelji stradalih u Bradini kraj Konjica pravdu čekaju 28 godina

U Bradini kod Konjica u ponedjeljak će zbog mjera donesenih radi sprečavanja širenja koronavirusa na skromniji način biti obilježena 28. godišnjica stradanja 40 civila srpske nacionalnosti, od kojih se neki još vode kao nestali.

Miroslav Mrkajić već 28 godina traga za ocem, koji je zarobljen na Bradini i odveden u logor “Musala” u Konjicu.

Nezainteresiranost

“Prilikom ulaska u sportsku dvoranu je pretučen, te ubijen iz vatrenog oružja i od tada nema ništa”, govori Mrkajić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), dodajući da mu je i majka bila zatvorena tri dana u istom objektu.

Prema njegovom mišljenju, traženje nestalih osoba iz Bradine trebao bi biti prioritet nakon 28 godina od počinjenja zločina.

“Najveći problem je sporost kao i nezainteresovanost za ove slučajeve. Prioritet svih obitelji, ovih što traže nestale, jeste da pronađu svoje najmilije bez obzira o kome se radi, je li to Srbin, Bošnjak ili Hrvat”, kaže Mrkajić.

Paroh Milan Bužanin navodi da će zbog pandemije koronavirusa ove godine predstavnici vlasti i crkve, kao i predstavnici udruženja i obitelji žrtava skromnijim okupljanjem, služenjem liturgije i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju odati počast ubijenim i nestalim.

Bužanin navodi da u Bradini danas živi samo dvoje umirovljenika, te da se ljeti okupi tek nekolicina bivših mještana.

“Samo jednom godišnje na godišnjici se pojave taj dan, da upale svijeće i donesu cvijeće i više ne dolaze u tijeku godine jer ih je strah da ne sretnu neke od tih ljudi koji su ih maltretirali i pobili njihove bližnje”, kaže paroh, dodajući da pravosudne institucije trebaju više raditi na ovom slučaju, jer već 28 godina nitko nije pravosnažno osuđen.

Čekanje

U Sudu BiH za zločine počinjene nad srpskim civilnim stanovništvom na području Konjica u periodu od svibnja 1992. do svibnja 1993. godine, a koji obuhvačaju i Bradinu, sudi se Esadu Ramiću, Omeru Boriću, Šefiku Nikšiću, Adnanu Alikadiću, Mitku Pirkiću, Redži Baliću, Hamedu Lukomirku, Safaudinu Ćosiću, Muhamedu Cakiću, Ismetu Hebiboviću, Enesu Jahiću, Senadinu Ćibi i Željku Šimunoviću.

Na teret im je stavljeno da su počinili progon ubojstvima, silovanjem, zatvaranjem, mučenjima i drugim nečovječnim djelima. Prema optužnici, oni su bili na komandnim funkcijama i pripadnici Općinskog stožera Teritorijalne obrane (TO) u Konjicu, Diverzantsko-izviđačkog odreda “Akrepi”, policije i stražari u logoru “Čelebići”.

Sa Ramićem i ostalima je optužen Almir Padalović koji je u listopadu 2019. izdvojen iz predmeta nakon što su vještaci neuropsihijatri zaključili da privremeno nije sposoban da prati suđenje, te je postupak protiv njega u fazi mirovanja. U istom predmetu optužen je i Zdenko Grbavac koji je nedostupan.

Suđenje za zločine u Bradini počelo je 8. svibnja 2019., a u dosadašnjem dijelu postupka Tužiteljstvo je saslušalo nekoliko svjedoka, od kojih su većina bili stanovnici Bradine.

Pred Sudom BiH vodio se i postupak protiv Miralema Macića za zločine počinjene u Bradini, ali je obustavljen nakon što je optuženi preminuo.