Tko sada vlada Ukrajinom?

Predsjednik poljske vlade Donald Tusk ustvrdio je kako postoje snage koje prijete teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, ne precizirajući o kojim je snagama riječ.

Ne kažem da postoji razlog za paniku, ali jasno je da postoje snage koje žele dovesti u pitanje cjelovitost Ukrajine, rekao je Tusk za privatnu televizijsku postaju TVN24.

Moramo jasno reći da takav scenarij nije moguć, ali opasnost postoji. Doći će vrijeme kad će svijet točno saznati što se događalo i zašto se pokušalo oslabiti i razbiti Ukrajinu, rekao je Tusk, dodajući kako je sada najvažnije da se održi mir, za koji smatra da je vrlo krhak.

Problemi tek počinju, ustvrdio je.

Nakon dramatične subote u kojoj je ukrajinski parlament izglasao opoziv predsjednika Viktora Janukoviča a bivša premijerka Julija Timošenko puštena je na slobodu, postavlja se pitanje tko zapravo vlada Ukrajinom, piše u nedjelju Reuters.

Po parlamentu, to sigurno nije Janukovič. Ubrzo nakon što je imenovao predsjednika bliskog Timošenko, parlament je smijenio Janukoviča i pozvao na prijevremene predsjedničke izbore 25. svibnja.

"Predsjednik Janukovič udaljen je s vlasti i više ne obnaša svoje funkcije", kaže se u rezoluciji koju je usvojio parlament.

Međutim, Janukovič je poručio u intervjuu koji je navodno snimljen u Harkivu kako nema namjeru odstupiti ni napustiti zemlju, te da se radi o državnom udaru a da je on i dalje legitimni predsjednik. U noći na nedjelju nije jasno gdje se nalazi a u subotu je navodno pokušao odletjeti u Rusiju, ali je u tom spriječen.

"Sve odluke koje sada donose (u parlamentu) su ilegalne", rekao je u intervjuu. "Neću potpisati ništa s gangsterima koji teroriziraju zemlju.. Nemam namjeru odstupiti", rekao je.

Međutim, događaji koji su se filmskom brzinom odvijali tijekom dana nisu mu išli u korist. Zastupnici njegove Stranke regija nisu mu dali potporu u parlamentu, ministarstvo unutarnjih poslova koje kontrolira policiju stalo je na stranu prosvjednika a vojska je jasno poručila da se neće miješati u politiku.

Tko ispunjava vakuum nije u potpunosti jasno, djelomično zbog toga što je parlament u petak usvojio odluku da se Ukrajina vraća na ustav iz 2004. kojim su ukinute neke predsjedničke ovlasti. Janukovič nije potpisao tu mjeru. Po tom ustavu broj dva u državi je predsjednik parlamenta Oleksander Turčinov.

Po ustavu iz 1996. koji je 2010. ponovno proglasio Janukovič kako bi ojačao svoje ovlasti, drugi čovjek u zemlji je premijer. To bi značilo da je vlast na aktualnom premijeru Sergeju Arbuzovu. Međutim, po sporazumu od petka, već u roku od deset dana trebala bi biti formirana vlada nacionalnog jedinstva.

Vlada se u subotu držala po strani, osim što je objavila priopćenje u kojem kaže da radi normalno i da će osigurati "odgovoran prijenos vlasti".

U svakom slučaju, novo razdoblje otvara se u nedjelju za Ukrajinu, ali nadu u izlazak iz krize smanjuje strah međunarodne zajednice zbog dodatne podjele te zemlje od 46 milijuna stanovnika između istoka i zapada.

Visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton pozvala je ukrajinske političare da djeluju odgovorno kako bi sačuvali teritorijalni integritet i jedinstvo zemlje.

Šef francuske diplomacije Laurent Fabius, pozdravljajući oslobađanje Julije Timošenko ocijenio je da Francuska, zajedno s europskim partnerima, poziva na očuvanje jedinstva i integriteta zemlje kao i na suzdržavanje od nasilja.

Julija Timošenko koja je nakon puštanja na slobodu stigla na Majdan pozvala je prosvjednike da ostanu na Trgu neovisnosti jer "moraju završiti posao".

Odluke parlamenta u Kijevu doveli su u pitanje izaslanici na kongresu proruskih regija u Harkivu, koji su kazali u subotu da one nemaju "legitimitet i legalitet"

Rusija pak optužuje oporbu da nije ispunila ni jedan uvjet iz sporazuma od petka potpisanog između predsjednika i oporbe, uz predstavnike EU-a, te osuđuje "naoružane ekstremiste i pljačkaše".

Sjedinjene Države pozdravile su pak oslobađanje Julije Timošenko i podsjetile da je sada na Ukrajincima da odluče o svojoj budućnosti.

U nasilju koje je ovaj tjedan kulminiralo nakon tromjesečne krize poginulo je 80 ljudi.