Tko nadgleda potrošnju novca za migrante u BiH?
Šefovi država ili vlada 28 članica Europske unije sinoć su počeli, a danas nastavili razgovore o tome kako riješiti migrantsku krizu.
Bosna i Hercegovina jedna je od ''podtema'' ovog skupa u Salzburgu. Institucije EU žele postići dogovor kako jednom zauvijek riješiti problem priljeva migranata s Bliskog istoka te iz Azije i Afrike.
Brutalna sila
Grupa izaslanika Europskog parlamenta, njih 23 iz deset država EU, zatražilo je akciju Europske komisije zbog ''dramatične situacije s migrantima u BiH'', piše Dnevni avaz.
Oni donose procjenu da je od početka godine kroz našu zemlju prošlo barem 12.000 migranata. Ističu da ovi ljudi nastoje doći do EU i da su suočeni s brutalnom silom policije u Hrvatskoj.
Zatražen je odgovor Komisije je li pružena adekvatna pomoć BiH i tko nadgleda potrošnju 7,5 milijuna eura koji su dodijeljeni našoj zemlji u prevladavanju problema nastalih migrantskim valom.
Parlamentarci žele vidjeti što službeni Bruxelles konkretno radi kako bi se migrantima pomoglo. Upozoravaju da su oni u BiH smješteni u užasnim uvjetima u Velikoj Kladuši i Bihaću i hoće da znaju jesu li europske policijske agencije prisutne u Hrvatskoj, u kojem broju i gdje i šta rade.
Tema je smještaj migranata. Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, vrhovnog tijela EU, u pismu upućenom prvim ljudima članica Unije inicirao je i razgovore o tome gdje smjestiti migrante koji dođu do evropskog tla. U prvom redu, Bruxelles želi rješenje kojim će se ublažiti pritisak na Italiju, Maltu i Španjolsku, koje su najviše pogođene priljevom migranata koji riskiraju živote putujući Sredozemnim morem.
Prihvatni centri
Zajedno s kancelarom Austrije, koja do kraja ove godine predsjedava EU, Sebastianom Kurzom, Tusk lobira da „prihvatni centri“ budu sagrađeni u Egiptu.
Španjolska je bliža tome da se oni prave u Maroku i/ili Tunisu.
U svakom slučaju, ideja da se migrantski centri prave u BiH i/ili Albaniji u ovom momentu se i ne razmatra.
Matera: Pomoć žrtvama ratnih zločina
Zastupnica u Europskom parlamentu Barbara Matera, koja pripada najjačoj političkoj grupaciji u ovoj instituciji, Europskoj narodnoj stranci (EPP), zatražila je od Europske komisije da joj objasni što Bruxselles radi na pomoći žrtvama ratnih zločina u BiH.
Ona je poseban naglasak u svom pisanom podnesku Komisiji stavila na žrtve silovanja.
''S obzirom na to da je BiH dužna isplatiti reparacije zbog ratnih zločina te da je „potencijalni kandidat“ za ulazak u EU, zanima me šta Komisija radi na polju podrške žrtvama ratnih zločina kako bi se zločinci našli pred licem pravde te na koji način i kojom brzinom pomaže najranjivijim grupama žrtava zločina'', upitala je ona.
