Tko će prvi popustiti u slučaju Ljubljanske banke?
Pitanje Ljubljanske banke kojim Ljubljana uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom stavilo je zbog približavanja datuma za ulazak Hrvatske u EU obje strane u situaciju psihološkog pritiska, ocjenjuje u subotu u komentaru ljubljanski dnevni list Dnevnik.
"Kao da se čeka koja će strana prva trepnuti, odnosno popustiti, a u isto se vrijeme naglašava da postoje prijateljski i dobrosusjedski odnosi", navodi list, dodajući da situacija donekle podsjeća na dvojbe koje su se pojavljivale prije nekoliko godina, kada je Slovenija zbog graničnog prijepora jedno vrijeme blokirala hrvatske pristupne pregovore.
"Hoće li sada popustiti Hrvatska da bi osigurala slovensku ratifikaciju svog pristupnog ugovora ili će to biti Slovenija koja ne želi doći u situaciju da to učini kao zadnja članica EU-a?", pitanje je koje postavlja komentator ljubljanskog lista.
Pri tome podsjeća da u lipnju kao jedna od zadnjih članica hrvatski pristupni ugovor namjerava ratificirati Njemačka, dok u Sloveniji procedure oko ratifikacije nisu ni počele.
Dnevnik tvrdi da situacija sugerira da nema proboja zbog izostanka "sadržajnih pregovora" na visokoj političkoj razini, no dodaje kako je očito da stručnjaci za Ljubljansku banku, Zdravko Rogić i France Arhar, vode sadržajnije razgovore od onoga što se javno otkriva.
"No, konačni rezultat nije ovisan o njima jer oni ne rade mimo obiju vlada", navodi Dnevnik. U vezi s ovotjednom izjavom ministra vanjskih poslova Karla Erjavca o njihovu skorom novom sastanku, list nagađa da bi se moglo raditi o političkom impulsu za napredak u razgovorima s
"najnevjerojatnijeg" mjesta, čime po svoj prilici misli na predsjednika vlade.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u svojim je izjavama glede Ljubljanske banke rezervirana jer je njen ključni cilj pravodobni ulazak Hrvatske u EU, navodi list, ali dodaje da u hrvatskim medijima ima reakcija koje podsjećaju na vrijeme kad su dvije države bile u graničnom prijeporu, pa se time otežava postizanje mogućeg kompromisa.
I slovenski političari u svojim su izjavama rezervirani iako odlučno tvrde da Hrvatska treba povući ovlaštenja za tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, navodi list.
"No, među slovenskim predstavnicima osjeća se gotovo ljutnja i uvrijeđenost što se u Hrvatskoj Sloveniju kritizira tvrdnjama da je zapravo ona pokupila staru deviznu štednju hrvatskih štediša Ljubljanske banke", navodi se u komentaru.
