Tko će platiti 114 milijuna KM? Viaduct ne odustaje

Općinski sud u Mostaru donio je rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u tom gradu, temeljem zahtjeva slovenske tvrtke "Viaduct", koja je pokrenula proces prisilne naplate nakon arbitražne pobjede protiv Republike Srpske.

Postupak se odnosi na koncesijski ugovor za hidrocentrale na Vrbasu, koji je jednostrano raskinula Vlada RS, zbog čega je pred arbitražnim sudom u Washingtonu donesena presuda u korist slovenskog investitora.

Presuda iz 2022. godine tada je iznosila 90 milijuna KM, ali zbog trogodišnjeg odugovlačenja i dnevnih kamata od 18 tisuća KM, dug je narastao na oko 114 milijuna KM, piše BHRT.

Odluka suda o zapljeni imovine još nije pravomoćna, a u tijeku je žalbeni postupak.

Financijska blokada i političke optužbe

Eurocontrol je u međuvremenu već blokirao rad Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) kao dodatni oblik pritiska na vlasti zbog neisplate duga. Dok traje natezanje između entiteta i države – tko je dužan isplatiti novac – slovenska firma najavljuje da neće birati metode naplate.

Suvlasnik "Viaducta" Boris Goljevšček u intervjuu za slovensko izdanje magazina Forbes naglasio je: "Nećemo stati dok ne naplatimo. Ljudi će patiti, a ne političari."

Politički lideri bez dogovora

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na društvenoj mreži X optužio je političare iz Federacije BiH i federalnog premijera Nermina Nikšića da blokiraju isplatu kako bi štetili RS-u.

"BiH se pojavljuje kao subjekt pred međunarodnim sudovima, a šteta se prebacuje na Republiku Srpsku – to pokazuje lošu namjeru", izjavio je Dodik.

Pravni zastupnici "Viaducta" podsjećaju da su još prije 2015. godine postojali pokušaji dogovora oko iznosa od oko 3,8 milijuna eura, ali do nagodbe nije došlo.

"Zašto se sve to ignoriralo i zašto sada plaćamo 16 puta više, ne zna se", rekao je odvjetnik tvrtke Nenad Baroš.

Upozorenja i novi sporovi

Jedini koji je javno postavio pitanje odgovornosti je član Glavnog odbora SDS-a Marinko Božović, koji traži hitnu istragu u Okružnom javnom tužiteljstvu u Banjoj Luci.

"Odgovornost mora biti istražena bez obzira na političku pripadnost", poručio je Božović.

Pred BiH su potencijalno još tri međunarodne arbitraže u vrijednosti od čak 1,7 milijardi KM. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto upozorava da će se sve buduće presude morati poštovati u skladu sa zakonom.

Među novim potencijalnim slučajevima spominju se Termoelektrane Ugljevik i Gacko, Vjetropark Trusina i tuzlanski GIKIL. Ukupni potencijalni iznosi premašuju dvije milijarde maraka, što dodatno opterećuje ionako napeti politički i pravni sustav BiH.