Tiha misa - državu i Boga dalje od jajnika moga

Već pet godina u brojnim europskim zemljama traju tradicionalna okupljanja muškaraca na trgovima – mole krunicu i kleče na koljenima za čednost žena, zabranu pobačaja, čednost u odijevanju i ponašanju žena, predbračnu čistoću. Sve je počelo u Poljskoj i Irskoj, proširilo se i na Hrvatsku, a tako i kod nas. U Mostaru su već dva puta muškarci organizirano na koljenima molili krunicu za ove nakane.

Da žene budu čedne, a muškarci autoriteti u katoličkim brakovima

Arijana Lekić Fridrih, konceptualna i filmska umjetnica, svake prve subote u mjesecu na glavnom zagrebačkom trgu organizira s udrugom Domino i kontraprosvjed „Tiha misa“.

Riječ je, zapravo, o skupnoj intervenciji u javnom prostoru ove umjetnice, kao reakcija i odgovor na retradicionalizaciju hrvatskog društva.

“Ono što se proteklih nekoliko mjeseci svake prve subote u mjesecu održava diljem Hrvatske ponavljanje je scenarija iz Poljske, koja je nedovoljno odlučnom društvenom reakcijom na sustavno sipanje poruka mržnje u početku izolirane skupine muškaraca prema ženama, došla do političke situacije u kojoj žene nisu sigurne i ponovno se bore za svoja već odavno stečena prava. Hrvatskoj se, međutim, neće dogoditi Poljska. Arhaični modeli rodnih podjela i društvenih uloga, a pogotovo ovakvih koji se oslanjaju na neupitne i isključivo muške 'glave obitelj' došli su glave prevelikog broja žena u ovome društvu da bismo zanemarili budućnost koju ovi muškarci nameću'“, navode iz Domina. 

Nesigurni u stanje patrijarhata 

Pojedini muškarci, nesigurni u trenutno stanje patrijarhata, mole na trgovima, pokušavajući reafirmirati narušen „tradicionalni i jedini ispravan koncept muževnosti“, kaže Arijana Lekić Fridrih.

“Odlučili su svojim redovitim javnom okupljanjima preuzeti 'odgovornost u svojim obiteljima kao rješenje, među ostalima, i problema pobačaja“, izjavila je za Bljesak.info Arijana Lekić Fridrih, konceptualna umjetnica i performerica koja izvodi „Tihu misu“.

Tolerancija, dodaje, staje u trenutku kad ugrožava drugu skupinu, a u ovom slučaju su to žene.

“Nemam problema s molitvom, imam mišljenje o javnoj molitvi, ali u ovom slučaju ključno je ono za što se moli“, dodaje.

Mole za predbračnu čistoću, zabranu pobačaja, čednost žena u odijevanju i ponašanju 

Javna molitva koja se iz Poljske prenijela do Hrvatske, pa tako i do Mostara, gdje su muškarci već u dva navrata klečali na koljenima i molili krunicu, organizatori predstavljaju kao „miroljubiv i apolitičan čin“, a molitvene nakane su da muškarci postanu duhovni autoriteti u braku, za život u predbračnoj čistoći, za čednost u odijevanju i ponašanju te za obnovu katoličkih brakova, za prestanak pobačaja.

Arhaični modeli rodnih podjela i društvenih uloga, a pogotovo ovakvih koji se oslanjanju na neupitne i isključivo „muške glave obitelji“, došli su, kako kaže, glave prevelikog broja žena na Balkanu da bismo zanemarili budućnost koju ovu muškarci nameću.

"Građansko društvo temeljeno na jednakosti nema taj luksuz ignoriranja ovakvih inicijativa koje zazivaju uspostavu i veću'vlast' glavara i poglavara u obitelji te koje time propagiraju arhaične modele patrijarhalnog nasilja. Problem tzv. glavarstva muškaraca očituje se u porastu statistike vezane uz zlostavljanje djevojčica, djevojaka i žena“, kaže Lekić Fridrih.

"Vraćanje u srednji vijek" 

Cilj je, smatra, normalizirati drugotnu poziciju žene.

“Što bi drugo bio cilj tzv. molitvi koja je zapravo javno zagovaranje muške dominacije u sekularnoj državi u kojoj su nam jednaka prava zajamčena Ustavom. Vjerujem da je ova 'molitva' samo početak i da će se uskoro doznati koje stranke i institucije stoje iza ovakvih događanja. U svakom slučaju nećemo dozvoliti da nas vrate u srednji vijek“, dodaje.

Boji se, kaže, da će se žene na ovim prostorima ponovo morati boriti za prava za koja su se njihove majke i bake već izborile.

“Ta je borba već u tijeku, ali ne bojim se ishoda, vjerujem da su žene snažne i poučene poviješću neće dopustiti da nas se „pokori“. I zbog generacija koje dolaze nakon nas, tu borbu im ne smijemo ostaviti u naslijeđe“, dodaje.

Pročitajte još

Zakonski abortus u BiH se radi na živo, osim ako ne nadoplatite

"Države trebaju priznati da imamo problem" 

Žene na Balkanu su i dalje u ogromnom broju financijski vezane uz partnere, ističe, a nije im omogućena jednaka šansa za pristup obrazovanju.

“Jedan dio žena nije u toj poziciji i smatram da je naša dužnost iskoristiti svoj glas i dati glas ostalim ženama, ali odgovornost je na državi. Većina počinitelja prekršajnih i kaznenih djela u obitelji su muškarci, a većina žrtava žene. Države trebaju priznati da imamo problem, bez toga se ništa neće promijeniti“, zaključuje Arijana Lekić Fridrih u razgovoru za Bljeska.info