Tehnički detalj koji bi mogao osigurati da se ne ruše civilni zrakoplovi

Malezijski let vjerojatno je srušen pomoću dalekometnih raketa zemlja-zrak. Postavlja se pitanje zašto je moderno, softwerom pokretano oružje uopće sposobno napasti civilni zrakoplov. Svi komercijalni zrakoplovi naime odašilju signale koji ih identificiraju kao civilne. U većini slučajeva odvija se protokol naziva Mode C koji ne koriste vojni zrakoplovi.

Moderne, radarom vođene rakete, poput one kojom je vjerojatno srušen malezijski zrakoplov, ne obraćaju pozornost u kojem je Modu transponder mete. Kada topnik izabere metu one je neumorno traže. Sada kada postoje poboljšani softveri i čipovi, nema razloga da se protuzrakoplovne rakete ne programiraju na način da nikada ne pokušavaju pogoditi mete koje emitiraju civilni kod, prenosi Dnevnik.hr.

Međunarodnim sporazumom to bi se moglo zahtijevati od svih zemalja. Kada bi se sporazum postigao trebalo bi se pobrinuti za varanje.

Na primjer, svjetske vojske uspješne su u nepucanju na vozila i plovila s oznakom Crvenog rkiža. Slučajevi stavljanja tog simbola na borbena vozila bili su rijetki. Bilo bi nemoguće garantirati da vojske ili kvazi vojske poput proruskih separatista u Ukrajini ne bi pokušavale emitirati kodove civilnih zrakoplova, ali to bi upalilo samo jednom.

Ipak, današnje protuzrakoplovne rakete dugog dometa nisu programirane da znaju prema čemu lete. Samo traže metu koju je topnik izabrao. I to treba promijeniti, piše Reuters.

Jednog dana mogli bi imati precizno navođeno streljivo koje odbija gađati bolnice ili izbjegličke centre.

Brojna pitanja nameću se dan nakon rušenja Boeinga Malaysian Airlinesa u Ukrajini. Može li linijski zrakoplov nadlijetati područja u sukobu ?

Ne postoje čvrsta pravila. Svaka zemlja može zatvoriti cijeli ili dio svog zračnog prostora, objašnjava francuska Opća uprava civilnog zrakoplovstva.

Na europskoj razini, Euroconotrol koji upravlja zračnim prostorom i Europska agencija za zračnu sigurnost (AESA) također mogu zabraniti ili preporučiti izbjegavanje letenja nad nekim područjem. Na svjetskoj razini te ovlasti ima Organizacija za međunarodno civilno zrakoplovstvo, prenosi T-portal.

Nadlijetanje neke regije može se zabraniti ispod određene visine. Prema podacima Eurocontrola, to je bio slučaj s Boeingom 777 Malaysian Airlinesa. Kada je nestao s ekrana radara, letio je na oko 10.000 metara visine, 250 metara više od dozvoljene razine.

Što treba učiniti u nedostatku zabrane nadlijetanja?

Konačnu odluku donose kompanije i njihovi piloti.

Zapovjednik i glasnogovornik zračnih operacija Air Francea, Paul Thevenon-Rousseua navodi slučaj Sirije: ''Air France je odučio ne letjeti u Damask. Pilot je jedini koji odlučje o ruti, razini leta i razini goriva'', rekao je. Pilot može donijeti odluku o skretanju s rute na temelju geopolitičkih ili meteoroloških uvjeta, piše Hina.

Azijske kompanije (Korean Air, Asiana, China Airlines) ili australski Qantas su nakon ožujka promijenile rute kako bi izbjegle Ukrajinu, dok su u Europi Air France i Lufthansa, kao i ostali, zadržale putanje.

''Postoji načelo sigurnosti prema kojem se ne nadlijeće mjesto sukoba, posebice ako se zna da su zaraćene strane opremljene iznimno sofisticiranom opremom'', kaže Loic Tribot La Spiere, analitičar za zaštitu i zastupnik Istraživačog centra i strateške perspektive.

Može li se civilni zamijeniti vojnim zrakoplovom?

Stručnjaci su podijeljeni. Yves Barille, glasnogovornik europskog proizvođača raketa MBDA, drži da je takva zabuna nemoguća, jer transponder identificira svaki zrakoplov i razlikuje civilni od vojnog, kao i kompaniju kojoj pripada.

''Sve ovisi o tipu zrakoplova'', ističe pak Philippe Migault, direktor za istraživanja u IRIS-u. 'Ne mogu se zamijeniti Antonov 26 i Boeing 777, to je nemoguće. On leti dva puta sporije i dva puta niže. S Iljušinom 76 bi eventualno moglo doći do zamjene.'

Istraživač u Royal United Services (RUSI) u Londonu Igor Sutjagin podupire tu tezu i drži da je pilot zrakoplova na letu MH17 skrenuo s rute, nešto više na jug gdje je u to vrijeme letio ukrajinski vojni zrakoplov IL-76 približne veličine Boeinga: 'Jako je težak, velik i na ekranu radara njegov signal je sličan.'

Koji tip rakete može srušiti zrakoplov na velikoj visini?

Svi stručnjaci se slažu da je sofisticirani model rakete vjerojatno izazvao tragediju, ocijenio je Yves Barille.

Civilni zrakoplov koji leti na oko 10.000 metara bio bi izvan dometa prenosivog sustava koji može pogoditi mete do oko 3.000 metara, objasnio je Doug Richardson, glavni urednik časopisa Jane's Missiles and Rocket.

Kao mnogi drugi, i on upućuje na raketu 'Buk', mobilni ruski sustav kakvim raspolaže ukrajinska vojska.

''To je raketa dometa iznad 20 km visine. Separatisti su prije tjedan do 10 dana obznanili da su preuzeli komplet raketa Buk'', naglasio je Philippe Migault.