Svi su znali: Na Pazarić se upozoravalo i 2009. godine

Što se događalo u Zavodu za zbrinjavanje mentalno-invalidne djece i omladine Pazarić, tko je vezao djecu, kada i koliko dugo, trebalo bi vrlo lako utvrditi jer Zavod Pazarić, po riječima bivšeg direktora, upravo zbog ovakvih slučajeva ima video nadzor od 2011. godine.

Da je video nadzor u funkciji pokazuju javne nabavke Zavoda. Firma Glock održava sustav video nadzora i tehničke zaštite.

O metodama koje se primjenjuju u Zavodu Pazarić, ali i u ostalim zavodima ovog tipa sve nadležne institucije službeno su bile obaviještene u lipnju ove godine, a neslužbeno u veljači 2018. godine, piše Žurnal.

Štićenici sami traže da ih vežemo

Fiksacija odnosno vezanje djece nije samo praksa u Zavodu Pazarić, događa se i u drugim ustanovama i zavodima ovog tipa. S praksom ovakvog postupanja s djecom, mladima i ostalim štićenicima ovih ustanova upoznati su od 2009. godine i Ombudsmeni BiH, ali i sve nadležne institucije - od Ministarstva rada i socijalne politike, Vlade FBiH, Parlamenta FBiH i Parlamentarne skuštine Bosne i Hercegovine. Sve su to naveli Ombudsmeni BiH prvi put 2009. godine u Posebnom izvješću o stanju u ustanovama za zbrinjavanje mentalno-invalidnih osoba u razvoju u BIH.

Pročitajte još

Tužiteljstvo pokrenulo istragu u slučaju 'Pazarić'

''Sobe za izolaciju agresivnih, uznemirenih korisnika i korisnica odstupaju od standarda dostojnih dostojanstva ove populacije ljudi. Ne postoji mogućnost nadzora korisnika dok je u sobi, niti zaštite od eventualnih ozljeda, jer zidovi nisu obloženi. Uglavnom, pitanje fiksacije i izolacije riješeno je internim pravilima ustanova, a u nekim ta pravila nisu ni donesena'', naveli su Ombudsmeni BiH 2009. godine.

''U sobi za fiksaciju zatečena je jedna fiksirana osoba, i to po vlastitom zahtjevu... U vrijeme posjeta predstavnika Institucije ombudsmena, u posjetu su bili i roditelji osobe koja je bila podvrgnuta fiksaciji... Predstavnici Institucije ombudsmena su obavili razgovor s korisnikom i roditeljima te saznali da korisnik poslije posjeta roditelja bude jako tužan i uslijed takvog stanja postane agresivan i želi sam sebi nanijeti ozljede. Pojašnjeno je da je spomenuti korisnik potpisao izjavu da na svoj zahtjev, u trenutcima kada osjeća da će nastupiti 'kriza', bude podvrgnut fiksaciji, a inače postupak fiksiranja propisan je protokolom i obavlja se ukoliko psihijatar odredi da je to nužno'', naveli su Ombudsmeni BiH devet godina poslije, u izvjeću iz 2018. godine.

Ovo se događalo u Zavodu za zbrinjavanje mentalno-invalidnih osoba ''Drin'' u Fojnici, a objavljeno je u Posebnom izvješću o stanju prava osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama u Bosni i Hercegovini početkom prošle godine. Koliko su Ombudsmeni bili zabrinuti prilikom posjeta, najbolje govori činjenica da su obrazloženje da je korisnik ''potpisao izjavu'' da na ''svoj zahtjev'' bude vezan naveli u fusnoti Izvješća.

Pročitajte još

Sabina Ćudić o slikama: Niti jedna nije starija od godinu dana

Još više zabrinjava nastavak objašnjenja koje je dano Ombudsmenima, a koje su oni prihvatili i naveli u Izvješću ''a inače postupak fiksiranja propisan je protokolom i obavlja se ukoliko psihijatar odredi da je nužno''.

To je inače tako, ali eto baš taj dan, kada su Ombudsmeni bili u posjetu Zavodu, korisnik je sam izrazio želju da ga vežu, navodi Žurnal.

Slomljeni kreveti i sagorjeli djelatnici

Ovo čak nisu ni najgore činjenice navedene u Izvješću.

U Domu za zdravstveno i socijalno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac ''prilikom obilaska prostorija Ustanove, zapaženo je da je jedan korisnik podvrgnut fiksaciji, bez nadzora. U razgovoru sa zaposlenima primijećeno je tzv. ,''sagorijevanje''. Također, prilikom obilaska nisu uočene metode rehabilitacije s korisnicima''.

Ombudsmeni su dalje uočavali da je objekt Doma Stolac u veoma lošem stanju ''posebno ako se ima u vidu da je prije četiri godine otpočeo s radom i da je objekt bio potpuno nov''.

''Uočena je loša higijena, parketi dignuti od urina, prljava posteljina, neuredne sobe, vidljivi kvarovi, otvorene utičnice, razvaljene komode po sobama, rupe po zidovima, uništeni kreveti, slomljeni radijatori, iako Dom ima stalno zaposlenog domara. Krov u kuhinji prokišnjava, iako je nedavno stavljen novi krov'', naveli su Ombudsmeni BIH u veljači 2018. godine i tu su stali.

Pročitajte još

Mostarci tražili pravdu za Pazarić

Nisu krivi samo Ombudsmeni što su bile potrebne objave fotografija i snimaka zavezane djece da bi javnost reagirala. Izvješće je javno objavljeno na službenoj stranici Institucije Ombudsmena BiH. Isto izvješće objavljeno je u veljači 2018. godine, a dostavljeno je i Parlamentu Federacije BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Između ostalog, i u Godišnjem izvješću za 2018. godinu Ombudsmeni su naveli da je u Odjelu za praćenje i ostvarivanje prava osoba s invaliditetom u 2018. godini zaprimljeno 46 žalbi. Analizom žalbi utvrđeno je da se najveći broj odnosi na tretman osoba s mentalnim i intelektualnim poteškoćama u ustanovama u kojima su smještene.

U ožujku 2019. godine je objavljeno Izvješće, a dostavljen je Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Gostujući u sinoćnjem (20. studenog 2019.) Dnevniku 3 na FTV-u zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu FBiH Sabina Ćudić, koja je javnosti objavila fotografije i snimke vezane djece, priznala je da su izvješća Ombudsmena dostavljeni Vladi, ali da nikada nisu razmatrana. Govoreći o fotografijama i snimcima uporno je inzistirala da se fokus priče makne sa zaposlenica i zaposlenika Zavoda.

''Ovo ni na koji način nije pitanje uposlenika i uposlenica već je pitanje odgovornosti Vlade koja imenuje upravni i nadzorni odbor koja nije vršila nadzor nad potrošnjom'', nastavila je Ćudić.

Informacija o postupanju s djecom i štićenicima zavoda u Federaciji BiH, ali i u čitavoj državi bila je dostupna u veljači 2018. godine zastupnicima, Vladi, ministrima, državnim institucijama, ali i javnosti. Činjenica kako nitko - uključujući i novinare, nije reagirao najbolje govori koliko nam je istinski stalo do uvjeta u kojima žive osobe s invaliditetom'', zaključuje Žurnal.