Švedska se bori za red i sigurnost na svojim ulicama

Slovenija u subotu u ponoć uvodi privremene kontrole na granice s Hrvatskom i Mađarskom. Najprije će trajati deset dana, a kasnije će se vidjeti hoće li biti produljene. Isti dan Italija uvodi privremene kontrole prema Sloveniji.

Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da odluka o posebnom nadzoru granice dolazi prekasno.

"Ova mjera neće imati nikakvog utjecaja na sprječavanje terorizma iz prostog razloga što su teroristi već odavno u Europi. Oni su u Europi odavno prije svega zbog toga što Europska unija i pojedine zapadne zemlje imaju pogrešan pristup prema ilegalnim migracijama.

I to je u konačnici dovelo do toga da se sada jedan veliki dio problematičnih osoba, radikaliziranih ljudi nalazi u Europskoj uniji. Samo se čeka kada će se aktivirati, kada će krenuti u svoje terorističke aktivnosti", upozorio je Ogorec gostujući u emisiji Otvoreno.

Na pitanje što stoji iza terorističkih napada na sjeveru Francuske i u Bruxellesu, Ogorec je rekao kako su to radikalizirani ljudi koji imaju određene zadaće.

"Radi ilegalnih migracija, veliki dio zapadne Europe je destabiliziran. Najbolji primjer je Švedska koja je bila primjer uljuđene zemlje s visokim standardom i potpunom sigurnošću. Sada tamo vojska pokušava napraviti red na ulicama", naglasio je Ogorec.

Šveđani u strahu od novih terorističkih napada

Izvan švedskog nacionalnog stadiona dva uokvirena nogometna dresa stoje ispod zastave spuštene na pola koplja, u spomen na dvojicu navijača koje je u ponedjeljak navečer ubio terorist u Bruxellesu i kao podsjetnik prolaznicima da budu oprezni zbog eventualnih novih napada, piše Politico.

"Nadam se da je ovo zadnji put da se ovako nešto događa, ali stalno gledam iza sebe", rekao je Kent Åberg, 62-godišnji radnik zračne luke koji je došao odati počast.

Pročitajte još

U BiH pojačane mjere sigurnosti zbog opasnosti od terorističkih napada

U Stockholmu vlada nemir nakon stradanja dvojice navijača uoči nogometne utakmice u Bruxellesu između Švedske i Belgije. Tražitelj azila iz Tunisa koji je povukao obarač napisao je u objavi na društvenim mrežama da je ciljao na Šveđane zbog "osvete u ime muslimana". Napadača je kasnije ubila policija.

Napad je uslijedio nakon mjeseci rastućeg bijesa prema Švedskoj zbog toga što je desničarski aktivist Rasmus Paludan spalio više primjeraka Kur'ana. Isto je tijekom godine činio irački prosvjednik Salwan Momika. Istodobno je dugotrajna online kampanja dezinformiranja, koja je lažno tvrdila da švedske vlasti otimaju muslimansku djecu, dodatno potkopala ugled Švedske među muslimanima.

"Identificirani smo kao prioritetne mete"

"Mi smo na vrhu popisa što se tiče zapadnih zemalja za koje se smatra da vode rat protiv islama i koje su identificirane kao prioritetne mete. Terorističke organizacije usredotočuju se na Švedsku, prije svega ISIS i Al-Qaida, te potiču pristaše da napadnu Švedsku i švedske interese u inozemstvu, navodeći javna mjesta kao prioritetne mete, uključujući nogometne stadione i koncerte", rekao je za nacionalni radio Magnus Ranstorp, istraživač terorizma na Obrambenom sveučilištu Švedske.

Najmanje jedna od žrtava napada u ponedjeljak nosila je majicu prepoznatljive žute boje, a u zemlji je sada u punom jeku rasprava o tome je li sigurno nositi nogometni dres ili bilo koju drugu oznaku pripadnosti Švedskoj.

Švedski nogometni savez savjetovao je navijačima da ne nose žuti dres na nadolazećim utakmicama, ali nakon polaganja cvijeća na mjestu pucnjave u srijedu u Bruxellesu, premijer Ulf Kristersson odbio je izraziti svoje mišljenje o tome: "Moramo se vratiti na situaciju u kojoj Šveđani mogu hodati uokolo po Švedskoj i u inozemstvu i biti ponosni što su Šveđani".

Povijest terorističkih napada

U središtu Stockholma u četvrtak je bila osjetno vidljivija policijska nazočnost oko parlamenta i drugih važnih lokacija, uključujući kraljevsku palaču. U kolovozu, nakon najnovijih spaljivanja Kur'ana, švedska sigurnosna služba Säpo podigla je razinu terorističke prijetnje s 3 na 4 na ljestvici od 5, dodajući kako vjeruje da je Švedska sada "prioritetna" meta za islamističke teroriste, a ne više samo "legitimni" cilj.

Glavni grad Švedske ima traumatičnu noviju povijest islamističkih terorističkih napada. U prosincu 2010. godine, nekoliko stotina metara sjeverno od parlamenta, bombaš samoubojica Taimour Abdulwahab ubijen je vlastitom eksplozivnom napravom dok se pripremao napasti božićne kupce u Drottninggatanu, popularnoj trgovačkoj ulici. U poruci koju je poslao Säpou dok se spremao detonirati svoju bombu, Abdulwahab je rekao da je njegov napad osveta za prisustvo švedskih trupa u Afganistanu i za crteže proroka Muhameda koje je izradio švedski umjetnik Lars Vilks.

Još jedan islamistički terorist, uzbekistanski državljanin Rahmat Akilov, također je napao Drottninggatan 2017. godine, vozeći ukradeni kamion velikom brzinom duž pješačkog dijela ulice, ubivši petero prolaznika. Akilov je rekao da simpatizira ISIS. Duž Drottninggatana danas su postavljene fizičke barijere, uključujući velike betonske lavove, kako bi se spriječilo ponavljanje napada. U izgradnji je spomenik žrtvama.

Posljednjih godina Švedska je nastojala pronaći ravnotežu između zaštite svojih građana od terorističkih napada i istovremenog poštivanja njihovih drugih prava, uključujući pravo na privatnost i slobodu govora. Godine 2015. objavila je protuterorističku strategiju usmjerenu na otkrivanje i odvraćanje islamističkih napada pod naslovima "spriječiti", "prevenirati" i "zaštititi".

"Moramo pokazati da smo jači, da je ova država jača"

Krajem kolovoza vlada je zatražila od švedskog Nacionalnog vijeća za prevenciju kriminala da ojača suradnju među državnim ustanovama i tijelima kako bi se spriječila radikalizacija i širenje nasilnog ekstremizma. Spaljivanje Kur'ana tijekom ljeta ponovno je usmjerilo pozornost na borbu protiv terorizma, a švedski politički čelnici traže odgovor koji će smanjiti prijetnju i sačuvati pravo na prosvjed.

Najveća oporbena stranka, Socijaldemokrati, zalaže se za preispitivanje može li se spaljivanje Kur'ana zabraniti prema zakonima koji reguliraju govor mržnje, dok se istodobno čini da najveća stranka u vladi, Kristerssonova Umjerena stranka, podržava promjenu pravila koja reguliraju pravo na prosvjede. Kratkoročno gledano, izazov za Kristerssona i njegovu vladu je zaštititi Šveđane, a istovremeno ne popuštati teroristima ili ograničavati način na koji građani mogu živjeti svoje živote.

Na spomeniku ispred nacionalnog stadiona u Stockholmu, nogometni navijač Åberg kaže kako ne bi bilo dobro da Šveđani prestanu nositi nacionalni nogometni dres: "Ako to činimo, ako se bojimo, onda možda pokazujemo da zlo pobjeđuje. Moramo pokazati da smo jači, da je ova država jača".