Sve miriše na režim: Država stavlja NVO "pod svoje"

Usvojene izmjene i dopune Zakona o udruženjima i fondacijama BiH za parlamentarce su dobar potez, koji će spriječiti nezakonite radnje u tom sektoru, dok predstavnici iz nevladinih organizacija tvrde da je država izmjenama sebi omogućila da stoji iza NVO, da kontrolira njihove financije, te da sama osniva udruženja.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je jučer u drugom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ovog zakona. Kažu da se radi o unapređenju sustava prevencije borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s prijedlozima Manival tima BiH, pišu Nezavisne novine.

Za predstavnike NVO je sporno što je u izmjenama izbačeno iz člana da država ne smije osnivati udruženja, te što će financijske izvještaje morati dostavljati na javni uvid Ministarstvu pravde BiH, koje je i predlagač zakona.

"Oni samo hoće legalizirati nešto što već postoji, jer danas pretežno ministarstva preko udruženja uzimaju sredstva koja su namijenjena za određene projekte i dijele između sebe. Recimo, daju 100.000 KM za projekt, ali 30.000 ide nazad meni, dio ovome trećem i sve tako", kazao je jučer Vehid Šehić, pravni ekspert i predsjednik Foruma građana Tuzla.

Kako sam naziv nevladino udruženje isključuje bilo kakvu mogućnost uplitanja vladajućih struktura, predstavnike NVO zbunjuje zašto je onda izbačen dio iz člana zakona da te strukture ne mogu biti osnivači.

"Udruženje po pravilu pravi grupa građana, tu država nema što tražiti. Tako bi to sada značilo da bilo tko u institucijama s javne pozicije može da napravi udruženje i da preko njega ide sa svojim interesima... Da li pravnim, političkim ili financijskim", kaže Adis Arapović, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa. Kad je u pitanju dio u vezi s objavljivanjem financija udruženja i fondacija na stranici Ministarstva, Arapović smatra da je u pitanju oblik kontrole.

"Nevladine organizacije već imaju obvezu da dostave svoje financijske izvještaje poreznim upravama, tako da nametanje da se financije moraju objaviti na internet stranici Ministarstva pravde BiH, koje pritom nikakve veze nema s njima, osim kod osnivanja, je vjerojatno pokušaj kontrole koji miriše i na režim, pa čak i onaj totalitarni", ističe Arapović.

Iz Ministarstva pravde BiH su rekli za "Nezavisne" da izmjena zakona nije bila usmjerena na omogućavanje državnim institucijama da osnivaju udruženja, već je ključ usklađivanje zakona s preporukama Vijeća Europe za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

"Udruge i zaklade stupanjem na snagu izmjena i dopuna mogu osnivati i država BiH, entiteti, županije, gradovi, općine, mjesne zajednice, državni organi, državna poduzeća i fondovi s obzirom na to da ne postoji niti jedan pravno održiv argument zašto država ne bi osnovala neprofitnu organizaciju koja se bavi pomaganjem socijalno ugroženima ili smještajem beskućnika ili nekim drugim općekorisnim djelatnostima", odgovoreno je iz Ministarstva.

Damir Dejanović, aktivist Udruženja građana "Zašto ne", koji su prvi ukazali na ovaj problem s izmjenama zakona, kaže da to sve otvara mogućnost malverzacije i omogućava "državnim udruženjima da apliciraju na konkurse pod istim uvjetima kao i druga građanska".

Predstavnici iz NVO sektora pitaju što će vladama udruženja o socijalnim kategorijama kad već imaju centri za socijalni rad i slično. Dušanka Majkić, bh. parlamentarka (SNSD), kada je u pitanju dostavljanje financijskog stanja Ministarstvu rekla je da se u toj oblasti i treba uvesti red. "Normalno je da se vidi kako troše pare, te tko ih financira", smatra ona. A s obzirom na to da se razlikuju tekstovi zakona usvojenih u Predstavničkom i jučer u Domu naroda, bit će formirana komisija za njihovo usuglašavanje.