Svako peto dijete u BiH pretrpi jedan oblik seksualnog nasilja

Četiri zemlje BiH, Hrvatska, Srbija i Mađarska sudjelovale su u istraživanju o seksualnom nasilju nad djecom, a u svakoj zemlji rezultati su poražavajući, povećan je broj djece koja su preživjela zlostavljanje, najčešći zlostavljač je otac, dok je i kaznena politika u regionu zakazala.

U projektu "Pandorina kutija", koji se bavi istraživanjem o seksualnom nasilju nad djecom, uključene su nevladine organizacije i to Novosadska novinarska škola, Medijske inicijative iz Sarajeva, Institut Stine iz Splita i Udruženje nezavisnih novinara iz Budimpešte.

Kako je istaknuto na današnjoj press - konferenciji, na kojoj su prezentirani rezultati i preporuke, istraživanje je provedeno na osnovu Zakona o pristupu informacijama u tužiteljstvima, centrima za socijalni rad, ali i provođenjem anketa u školama, a obuhvaćen je period od 2006. do 2010. godine. Istraživanje je, između ostaloga pokazalo, da jedno od petoro djece pretrpi neki oblik seksualnog nasilja, najčešće doba u kojem djeca preživljavaju zlostavljanje je od 10 do 13 godina, a u Europi samo svaki deseti slučaj biva prijavljen.

Kako ističe Radenko Udovičić iz partnerske organizacije u istraživanju Media plan Institut, u BiH su kazne za zlostavljače prilično male, veliki broj slučajeva ni ne dođe do centara za socijalni rad, u 98 posto slučajeva zlostavljač je muškarac, a najviše se zlostavljaju djevojčice, dok se, zaključeno je, mediji nedovoljno bave tematskim istraživanjem ove problematike.

"Cilj ovog istraživanja je da se roditelji i djeca ohrabre u prijavljivanju svakog pokušaja nasilja, jer se seksualno nasilje ne odnosi samo na akt silovanja, nego je i pokušaj silovanja nasilje. Nasilje je i zadovoljenje pohote pred maloljetnikom, navraćanje na prostituciju, ali i brak s maloljetnom osobom protiv njene volje", potcrtava Udovičić.

U Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji slična je situacija kazali su danas Stojan Obradović iz Instituta Stine iz Splita i Jelena Vukmanović iz Novosadske novinarske škole, međutim, u Hrvatskoj je broj otkrivenih slučajeva udvostručen, dok je u Srbiji kao osnovni problem identificiran nedostatak koordinacije među organima i edukacije relevantnih faktora.

Kada je u pitanju Republika Mađarska, Ilona Morisz iz Centra za nezavisno novinarstvo, kaže da je i u toj zemlji pedofilija kategorizirano krivično djelo, te da se ono može tako tretirati samo ako se prijavi u roku od 30 dana od počinjenja, iako je poznato da je mnogo djece zlostavljano pet, šest i više godina.

Istraživanje je, na osnovu dobijenih podataka, utvrdilo i određene preporuke među kojima su izrada baze podataka počinitelja, sistem ranog otkrivanja, razvijanje mehanizama procedure prijavljivanja, izgradnja profesionalnih kapaciteta, kao i preventivno djelovanje.