Svake godine regiju napuste stotine tisuća ljudi

Odlazak stanovnika, posebno mladih ljudi, iz zemalja Balkana u ekonomski visoko razvijene zemlje Zapadne Europe jedan je od najvećih problema s kojim se suočavaju sve zemlje u regiji posljednjih nekoliko godina, piše Anadolu Agency (AA).

Iako još uvijek ne postoje precizni službeni podatci državnih institucija o ovoj krucijalnoj socijalnoj problematici, odavno je postalo jasno da se radi o zabrinjavajućem demografskom trendu.

Prema neslužbenim podatcima i procjenama određenih domaćih i međunarodnih organizacija i udruženja, skoro svaka zemlja regije Balkana godišnje ostane bez populacije veličine jednog manjeg grada.

Prema podatcima Unije za održivi povratak BiH, u posljednjih šest godina bilježi se stalni rast odlazaka iz BiH. Od 2013. od kada Unija za održivi povratak BiH vodi evidenciju, do kraja prošle godine, BiH je napustilo više od 200.000 ljudi. Zabrinjavajući je podatak da je samo tijekom 2019. godine BiH napustilo najviše ljudi dosad, njih oko 60.000, dok je 2018. godine BiH napustilo oko 40.000 ljudi. Ovi podatci pokazuju da se u prethodne dvije godine iz BiH u inozemtvo godišnje iselilo oko 50.000 osoba.

Sa sličnim demografskim problemom, ako ne i mnogo težim, suočava se i Srbija koju je, prema podacima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), od početka ovog stoljeća do kraja 2018. godine napustilo oko 654.000 ljudi, najviše mladih između 15 i 24 godine.

Podatci Eurostata također pokazuju da je iz Srbije u zemlje Europske unije 2018. godine otišlo 51.000 ljudi.

Hrvatska se također već godinama suočava s problemom egzodusa stanovništva, koji je posebno izražen u njenim manjim sredinama, a posebno je zabrinjavajuće što stanovništvo ne uspijevaju zadržati ni veliki gradovi.

Prema neslužbenim podatcima, samo u posljednjih pet godina Hrvatsku je napustilo oko 190.000 ljudi, a zahvaljujući enormnim stopama gubitka stanovništva u pojedinim ionako nedovoljno naseljenim općinama, demografi strahuju od sve više u potpunosti napuštenih prostora. Takvi primjeri su općine poput Civljana i Ervenika u Šibensko-kninskoj županiji koje su u pet godina izgubile 39,3 posto odnosno 37,8 posto stanovništva, što znači da je ovo područje u pet godina napustio svaki treći stanovnik.

Izvještaj Državnog zavoda za statistiku (DZS) je također pokazao da se samo tijekom 2018. godine iz Hrvatske iselilo 39.515 osoba, što je druga po veličini brojka nakon 2017. u kojoj su se iselile rekordne 47.352 osobe.

Rezultati izvještaja Svjetske banke "Migracije i odliv mozgova u Europi i središnjoj Aziji" iz prošle godine, pokazali su da nakon Malte, najveću stopu emigracije u Europskoj uniji ima upravo Hrvatska, 21,9 posto stanovništva, što znači da više od petine njenog stanovništva živi u inozemstvu.Prema podatcima Eurostata, iz Albanije je također u zemlje EU-a samo tijekom 2018. godine otišlo oko 62.000 osoba. Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke o pitanju migracija, ovu zemlju je dosad napustilo oko 40 posto stanovnika.

Dramatičan trend iseljavanja je već godinama prisutan i u Sjevernoj Makedoniji iz koje je, prema posljednjim podatcima Eurostata, samo u 2018. godini otišlo 24.300 ljudi, dok podaci Svjetske banke pokazuju da više od 25 posto stanovnika, odnosno četvrtina Makedonaca, sada živi izvan ove balkanske zemlje.

Prema posljednjim podatcima Eurostata, s područja Kosova 2018. godine se u druge zemlje iselilo 34.500 ljudi, a iz Crne Gore oko 3.000 osoba.

Ako se u obzir uzmu samo podatci Eurostata iz 2018. godine te drugi neslužbeni podatci, dolazi se do zaključka da je iz zemalja Balkana tijekom prethodnih nekoliko godina u prosjeku godišnje odlazilo oko 200.000 ljudi, pa čak i više od tog broja.