Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Nasilje u obitelji

Svaka četvrta žena u BiH žrtva nasilja - u sigurnoj kući boravile 1424 osobe

''Svaka četvrta žena u Bosni i Hercegovini je žrtva nekog vida nasilja. Evaluacija statističkih podataka Sigurne kuće u Sarajevu ukazuje na podatak da se 70 posto žena vraća u obitelj, odnosno počinitelju nasilja'', kazala je menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu Mubera Hodžić-Lemeš.

Kao razlog za povratak većine žena u obitelj, odnosno počinitelju nasilja ona navodi ekonomsku zavisnost žene, povratak zbog djece, vjerovanje da se će se nasilnik promijeniti, različite pritiske od strane obitelji. Naglašava da nije problem u povratku žene u obitelj ukoliko postoji podrška i stručni rad sa počiniteljem nasilja.

Cilj društvene zajednice treba biti reintegracija obitelji, ali na način da obitelj postane funkcionalna bez nasilja kao modela ponašanja.

''Praksa rada u Sigurnoj kući ukazuje da je to moguće. Brojni su primjeri pozitivne reintegracije obitelji, gdje je počinitelj nasilja prihvatio suradnju, stručnu pomoć i podršku, a kao rezultat imamo sačuvanu obitelj'', kaže Hodžić-Lemeš.

Kapacitet Sigurne kuće je 35 osoba, odnosno deset žena, 15 djece i deset djevojaka, a trenutno u kući boravi osam osoba. Od 2000. do kraja kolovoza ove godine u Sigurnoj kući zbrinute su 1.424 osobe od čega su 502 žene, 694 djece i 228 djevojaka. Na SOS telefon je zaprimljeno 9.077 poziva.

A svaka priča iz Sigurne kuće veoma je bolna.

''Korisnice Sigurne kuće su najčešće osobe koje su bile izložene dugogodišnjem zlostavljanju tako da je svaki slučaj veoma specifičan. Najboljnije priče su priče djece koja su zlostavljana'', kaže menadžeraica Hodžić Lemeš.

Bivša korisnica Sigurne kuće koja je željela ostati anonimna kazala je da je napustila muža kada ju je u osmom mjesecu trudnoće udario nogom u stomak.

''Nakon uspješne rehabilitacije nisam mu se vratila. Danas živim sa svojim sinom i započinjem novi biznis. U pitanju je prodaja, ali to je sasvim dovoljno za mene i mog sina'', kazala je.

Sigurna kuća pruža psiho - socijalni tretman (individualna, grupna - edukativna, suportivna, rekreativna, radno - okupacijska terapija), medicinsku i pravnu pomoć u suradnji s drugim ustanovama (Centar za besplatnu pravnu pomoć, KCUS, Domovi zdravlja i druge medicinske ustanove).

Također omogućava i terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja i to u suradnji sa Službama socijalne zaštite KS, u obitelji putem mobilnih posjeta, kroz rad grupa samopomoći, te administrativno rješavanje slučajeva nasilja kao i kazneno procesuiranje predmeta nasilja u suradnji s nadležnim službama i sudovima.

U sklopu Sigurne kuće djeluje mobilni tim koji posjećuje obitelji odnosno bivše korisnice Sigurne kuće.

''Na ovaj način putem terapeutskog rada sa obitelji, uključujući i počinitelja nasilja, prevenira se ponovno nasilje i njegovo multipliciranje u zajednicu'', kaže Hodžić-Lemeš. Naglašava da je posebno bitan rad s počiniocem nasilja - grupe samopomoći koji predstavlja prevenciju nastavka nasilja, ali i reduciranje postojećeg nasilja.

Hodžić-Lemeš dodaje da pravna pomoć u pravosudnom i administrativnom sustavu nije dostupna svima pod jednakim uvjetima te da je iz tog razloga formiran besplatni Centar za pravnu pomoć ženama sarajevske županije. Kontakt telefon je 033/570 560.

Projektom je predviđeno da se besplatna pravna pomoć pruža ženama žrtvama rata, ženama žrtvama seksualnog nasilja, žrtvama nasilja u obitelji, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini i žrtvama trgovine ljudima.

Servis - Centar za žene ima za zadatak posredovanja pri zapošljavanju ženama žrtvama nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini.

''Sve osobe koje su registrirane u Centru za žene po potrebi se raspoređuju na određene poslove. Dovoljno je putem telefonskog poziva da nas kontaktiraju i da se dogovorimo ukoliko je potrebna osoba za održavanje higijene u stambeno/poslovnom objektu na svim lokacijama u sarajevskoj žušpaniji, za potrebe čišćenja sa poluprofesionalnim mašinama ili bez. Kontakt telefon 033/22 33 66'', objasnila je Hodžić-Lemeš.

Sigurna kuća u Sarajevu je sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji i sklonište za djevojke-žrtve nasilja u obitelji, incesta i seksualnog zlostavljanja te predstavlja fizičku zaštitu i sigurnost.

U sklopu Sigurne kuće postoji i SOS crvena linija, telefon za prijavu nasilja u obitelji, a broj telefona 033/222 000 ili 1265 jedinstveni broj SOS telefona za područje Federacije BiH.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.