Suprotstavljeni stavovi o prijedlogu zakona o jedinstvenom matičnom broju

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je raspravu o principima Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o jedinstvenom matičnom broju, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Zastupnik SDA Šefik Džaferović je kazao da se radi o zakonu kojim se pokušava ispoštovati odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče Zakona o jedinstvenom matičnom broju, vezano za nazive općina.

"Postoji odluka Ustavnog suda i zakon je s tim ciljem upućen u parlamentarnu proceduru, ali ovo je primjer kako ne treba implementirati. Ovo je primjer kako ne treba pokušavati implementirati presude Ustavnog suda, da se uz ono što je 'suho', što bi rekao naš narod, podmetne i ono što je 'sirovo', pa da zajedno sve izgori", kazao je Džaferović.

Dodao je da se uz jednu stvar koju treba popraviti u skladu s odlukom Ustavnog suda, pokušava uraditi druga stvar, izmijeniti reorganizacija registarskih područja u BiH za matični broj.

"To ne traži ni Ustavni sud, ne traži nitko i o tome se uopće nismo dogovorili u BiH. Od 2001. godine, kada je donesen zakon, imamo deset registarskih područja kada su matični brojevi u pitanju i ta područja su napravljena u skladu s logičnom organizacijom gdje su ljudi, bez obzira na to u kom entitetu žive, bili u istom registru i imali isti broj u grupi četiri", kazao je Džaferović.

Četvrta grupa su dva broja koja se odnose na broj registra. Istaknuo je da četvrtu grupu ili broj imaju i ljudi koji žive, naprimjer, u Zvorniku, Tuzli, Brčkom, Bijeljini... To je isti registar.

"Sada se, uz ono što se zove implementacija presude i usklađivanje naziva po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji, pokušava napraviti reorganizacija matičnih područja i svesti registre i matična područja u granice entiteta i Brčko Distrikta.

To sigurno nije zahtjev presude Ustavnog suda, to nije interes nas u BiH i glasat ću protiv ovog zakona", kazao je Džaferović.

Zastupnik Stranke za BiH Beriz Belkić je upitao predlagača što je bio motiv za ove izmjene kada je riječ o registracijskim područjima, odnosno registracijskim skupinama.

"Volio bih da nam netko pojasni šta su bili motivi, ovo premještanje općina iz registracijskih područja u druga. U obrazloženju stoji da se to prilagođava teritorijalnoj organizaciji. Zašto to onda ranije nije ispoštovano", kazao je Belkić.

Zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović je kazao da se, kada je ovaj zakon u pitanju, radi o zlouporabi presude Ustavnog suda, odnosno implementacije presude Ustavnog suda.

"Vrlo je jasno na šta se odnosi presuda Ustavnog suda i nikakav problem ne bi bio da se sudska presuda implementira kroz izmjene i dopune zakona. Međutim, ovdje se otišao korak dalje i uz implementaciju presude kako je to Ustavni sud rekao, dodao se još jedan element koji apsolutno nije dio presude, a to je promjena registara matičnih brojeva", kazao je Magazinović.

On je postavio pitanje stvara li nekome problem to što su u istom registru građani Goražda i Foče "je li to nekome stvara problem u životu?"

"Stvara li to problem nekome iz Zvornika, Tuzle i Brčkog što su u istom registru", kazao je Magazinović.

Naglasio je da SDP podržava presudu Ustavnog suda i njenu implementaciju kroz izmjene i dopune zakona, "ali nikad neće podržati da se uz zakonsku obavezu stave neke stvari kojima apsolutno ovdje nije mjesto, o kojima nije vođen razgovor, o kojima nisu vođene konzultacije".

Zbog toga, istaknuo je, Klub SDP-a neće podržati ovaj prijedlog za izmjene i dopune zakona.

Zastupnik SNSD-a Lazar Prodanović je kazao da je ovo jedan od tipičnih načina parcijalnog odnosa prema provođenju odluka Ustavnog suda BiH, "da se često u BiH različito ponašamo prema određenim pitanjima".

"Treba podsjetiti na to da ovaj prijedlog zakona ima apsolutno sve odlike implementacije odluke, odnosno presude Ustavnog suda BiH koja se odnosila na zahtjev poslanika Narodne skupštine RS-a. Šta je problem ako se zahtijeva da registraciona područja o jedinstvenom matičnom broju budu usklađena s teritorijalnom organizacijom BiH“, kazao je Prodanović.

Zastupnik HDZ-a BiH Mato Franičević je naveo da predloženi zakon ima svoj nužni i svoj dodatni dio.

"Nužni je onaj dio kojim se implementira presuda Ustavnog suda, a dodatni onaj koji nužno nije morao biti, a mogao je i jeste", kazao je Franičević, dodajući da nije previše oduševljen činjenicom da je dodat taj dodatni dio.

Ustavni sud BiH usvojio je u svibnju 2011. godine zahtjev 76 zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske o usklađivanju ovog zakona s Ustavom BiH i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci od objavljivanja odluke obavijesti Ustavni sud o njezinoj provedbi.

Rasprava o predloženom zakonu je okončana, a zastupnici će se izjasniti o njemu nakon rasprave o preostalim točkama dnevnog reda.