Suljagić: BiH je talac Dragana Čovića

U pregovorima političkih lidera o presudi ''Sejdić-Finci'' najmanje se govori o pravima građana BiH bez obzira na njihovu etničku pripadnost, a više o definitivnoj zakonskoj podjeli BiH - rekao je danas u Sarajevu predstavnik Koalicije ''Prvi mart'' Emir Suljagić.

On je to kazao na današnjoj javnoj debati ''Budućnost implementacije presude Sejdić-Finci'' koju je organizirao ACIP, Koalicija "Jednakost", Koalicija ‘‘Prvi mart’‘ te udruga ‘‘Zašto ne’‘ u Sarajevu.

- Ono što je sasvim sigurno jeste da ti pregovori idu u pravcu izgradnje zakonske platforme za proces koji se u najmanju ruku može opisati kao proces razmjene stanovništva, odnosno proces u kojem će ljudi imati onoliko prava, koliko je i njih samih te da na taj način napuštaju sredine u kojima su manjina i sele se tamo gdje je njihov konstitutivni narod većina - naglasio je.

Kako je kazao Suljagić to znači da neće biti Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, Bošnjaka i Srba u zapadnoj Hercegovini i Srba i Hrvata u Bihaću, Zenici, Tuzli i Sarajevu te dodao da sve probosanske stranke kao što su SDA, SBB i SDP sudjeluju u tom procesu i suučesnici su u ozakonjenju podjele BiH.

Podsjetio je da trenutno postoje najmanje tri seta amandmana na Ustav BiH te da su svi prihvatljiviji od onoga što trenutno traže predsjednik HDZBiH Dragan Čović i visoki predstavnik EU u BiH Peter Sorensen.

- Oni žele da se u Ustav BiH upiše da HDZ uvijek ima jednog člana Predsjedništva. Najgore je što se ni o jednom od ta tri zakona nije ni razgovaralo. Također postoje amandmani koje su predložili SNSD i SDA. Smatram da se prvo treba glasati o njima - ustvrdio je Suljagić.

Naglasio je da su amandmani koje predlažu Čović i Sorensen rješavaju presudu "Sejdić- Finci" na najlakši mogući način, jer uklanjanjem etničke denominacije mijenja se jedna rečenica u jednom članu Ustava BiH gdje piše da se jedan član Predsjedništva bira iz RS-a, a dva iz FBiH.

Po njegovom mišljenu implementacija presude "Sejdić-Finci" se svodi na provođenje volje Čovića.

- Bosna i Hercegovina je talac Dragana Čovića - kazao je Suljagić.

Suljagić je istaknuo da se ne može od njega kao građanina BiH tražiti da podrži proces čiji je cilj da se u Ustav BiH ugradi ‘‘aparthejd’‘ te da svatko tko želi da se uvjeri kako je biti konstitutivna manjina može da ode ispred OHR-a i vidi roditelje djece bošnjačke nacionalnosti iz Konjević-Polja koji traže da njihova djeca ne uče da su oni, njihovi roditelji, bili ‘‘zaluđene džihadlije i plaćenici Vatikana koji su izvršili napad na nevino srpsko stanovništvo’‘.

Predstavnik Udruženja građana ‘‘Zašto ne’‘ Darko Brkan kazao je da su u posljednje dvije godine predstavnici civilnog društva dali sasvim dovoljno prijedloga za implementaciju presude, kao što su amandmani koje su predložili predstavnici ACIPS-a, zatim Vijeća nacionalnih manjina, zatim Pravni institut te mnogi drugi.

Brkan smatra da je svaki od tih prijedloga mnogo bolji od onih koje su dogovarali lideri na sastancima iza zatvorenih vrata bez javne agende.

- Mi ne znamo u kojem smjeru se vode ti razgovori, a do nas dolazi samo da ti prijedlozi ne rješavaju presudu "Sejdić-Finci" ni u svojoj suštiti ni u svojoj formi. Zabrinut sam zbog činjenice što se politički lideri bave pitanjem na koji način riješit problem izbornih jedinica, a ne samom presudom - kazao je Brkan.

Smatra da je suštinski problem što se zanemaruju institucije države i izabrani dužnosnici, a  pregovaraju predstavnici političkih stranaka.

Posebno je, naglašava Brkan, nedopustivo to što se trenutno u parlamentarnoj proceduri nalaze tri seta amandmana koji tretiraju ovo pitanje a o kojima nije ni raspravljano.

Jedan od tužitelja u predmetu ‘‘Sejdić-Finci protiv BiH’‘ Dervo Sejdić kazao je da od onog trenutka kada je objavljena presuda, nitko se njom temeljno nije ni bavio te da je postojalo nekoliko ‘‘izleta’‘ i nekoliko ishitrenih prijedloga čiji je cilj bio prikupljanje političkih poena, a ne volje i želje za provedbom presude.

Podsjetio je da je od svih političkih lidera u BiH, jedino imao sastanak s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.

- Ostali lideri su nas putem medija prozivali da se odreknemo svoje pripadnosti ili da se preselimo u RS gdje bismo mogli da se kandidiramo - kazao je Sejdić  i dodao da se politički lideri bave izborom člana Predsjedništva BiH i kako riješiti  hrvatsko pitanje, a ne samom presudom.

Nada se da će biti usvojen set zakona iz oblasti suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala, jer će u tom slučaju ovdje biti mnogo više Sandera.

- Ni Europska unija ne razmišlja o pripadnicima ostalih. Oni su zavrtali ruke da se potpiše Dejtonski sporazum. Ali ako ste kreirali Dejton jedan, kreirajte i Dejton broj dva. Ni sankcije od  EU neće uplašiti političke lidere, već siromašni sloj društva - zaključio je Sejdić.