Sudski procesi u BiH među najdužima u Europi

Sudski procesi u BiH su među najdužima u Europi i u prosjeku traju 418 dana, ne računajući postupke za komunalne usluge, podaci su Europske komisije.

Kako ističu, prema najnovijim dostupnim podacima iz 2019. godine, 418 dana je ipak značajno manje nego što je to bilo godinu ranije, kada je prosječno trajanje sudskih postupaka iznosilo 464 dana.

"Slabo upravljanje sudskim postupcima i nedovoljno striktno primjenjivanje procesne discipline od strane sudaca dalje produžava trajanje postupaka. Predsjednici sudova bi trebalo pojačati menadžerski nadzor", naglašeno je u Izvještaju Europske komisije za BiH.

Kao dio pravosudne reforme, Europska komisija traži da se kroz hitno usvajanje zakonskih i administrativnih mjera riješi problem predugih sudskih postupaka.

Upozoravaju i da u BiH postoji 2,1 milijun neriješenih slučajeva, od čega se čak 1,9 milijuna odnosi na neriješene komunalne postupke, odnosno neplaćene račune.

"Ovo ozbiljno narušava sudsku efikasnost. Neriješeni komunalni predmeti i mala financijska potraživanja trebalo bi biti značajno smanjeni kroz hitne izmjene i dopune zakona o sudskim postupcima", naglasili su.

Prema podacima Eurostata, BiH ipak nije najgora kad su u pitanju zemlje Europe, iako je svega nekoliko zemalja u lošijoj poziciji nego BiH. Ne računajući komunalne postupke, sudski procesi u Portugalu u prosjeku traju 860 dana, u Grčkoj oko 690 dana, a na Cipru gotovo 510.

U Poljskoj je broj dana trajanja sudskog postupka nešto veći od 400 dana, a u Hrvatskoj je trajanje oko 360 dana. U 19 zemalja EU vrijeme trajanja sudskog postupka kraće je od 300 dana, a u 14 zemalja od 200 dana. Europski prvaci su Belgija, Litvanija, Luksemburg i Nizozemska, u kojima sudski procesi traju kraće od 100 dana. U zemljama s kojima se BiH voli porediti, poput Njemačke i Švedske, sudski procesi traju manje od 200 dana.

U Visokom sudskom i tužiteljskom (VSTS) BiH kažu da je najčešći razlog za podnošenje pritužbi Uredu disciplinskog tužitelja upravo nezadovoljstvo dužinom trajanja postupka. Prema njihovim podacima, na ovu vrstu žalbi je u 2019. otpala skoro polovica svih primjedbi koje se upućuju. Oko 29 posto žalbi odnosi se na dužinu trajanja postupka pred sudom, a 13 posto žalbi odnosi se na dužinu postupaka pred tužiteljstvima.

Iz podataka VSTS-a može se zaključiti da se više žalbi na bh. pravosuđe odnosi na dužinu tajanja postupaka nego na nemarni rad ili donesene presude.

Ipak, ohrabrujući podatak je da je broj žalbi Uredu disciplinskog tužitelja manji nego u 2018. godini, i to za 5,8 posto, s obzirom na to da su 2019. godine primljene 843. žalbe. Iste godine riješeno je 1.036 pritužbi, što je manje za 9,5 posto u odnosu na 2018.

Oni tvrde da je VSTS poduzeo važne aktivnosti kako bi se ovi problemi riješili, a uključuju reorganizaciju sudova i povećanje kvaliteta rada, pišu Nezavisne.

"Prvi put smo posebno posvetili pažnju učinkovitosti rada nesudskog osoblja i organizacije poslovnih procesa u sudovima. Rad na ovom segmentu je proizašao iz pitanja što je moguće uraditi na polju učinkovitosti, a da se ne radi o aktivnostima koje su isključivo povezane sa sudskim radom", naglasili su oni.