Sudovi u RS-u ispituju zahtjev za ukidanje ravnogorskih udruženja

Pet registarskih sudova u Republici Srpskoj zaprimilo je dopise i formiralo predmete kako bi ispitali osnovanost zahtjeva Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo da se zabrani rad 16 udruženja koji u svom nazivu imaju odrednicu ravnogorski ili četnički pokret.

Analiza naziva

Registarski sudovi u Banja Luci, Doboju, Bijeljini, Sokocu i Trebinju su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da su zaprimili zahtjev Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo (KS) za ukidanje ukupno 16 udruženja, koji je podnesen nakon obilježavanja godišnjice uhićenja Dragoljuba Draže Mihajlovića u Višegradu.

Iz suda u Doboju su naveli da je zahtjev dostavljen na navedena udruženja, dok su u sudovima u Doboju i Banja Luci kazali da će odluka biti donesena u ''razumnom roku''. 

Pročitajte još

Hoće li se zabraniti djelovanje četničkom pokretu?

Ministrica pravde i uprave KS-a Lejla Brčić je kazala da je zahtjev upućen na osnovu analize jesu li su nazivi sudova u suprotnosti s Ustavom Republike Srpske ili sa tamošnjim Zakonom o udruženjima i fondacijama.

Brčić smatra da će ovo biti izazov i za sudove imajući u vidu da Zakon o udruženjima predviđa da registarski sudovi – koji su po svojoj prirodi izvanparnična institucija – postupke zabrane provode po odredbama Zakona o krivičnom postupku.

''U mjeri u kojoj smo mi mogli provesti istraživanje, nismo došli do podataka da su proveli ijedan takav postupak po bilo kojem osnovu. Tako da bit će zanimljivo vidjeti i sa profesionalne strane, pravnički gledano, na koji način će pristupiti toj proceduri'', kazala je Brčić.

Kako riješiti ovo?

Bivši sudac iz Bijeljine Miodrag Stojanović smatra da postoje dva načina na koja registarski sudovi mogu riješiti ove postupke.

''Ako sud tvrdi da ima elemenata, po službenoj dužnosti moraju donijeti akt o brisanju ili dati nalog da udruženja izmijene odluke akta o osnivanju, statut ili nekakav program rada, gdje je upisano nešto što bi bilo suprotno ustavu i zakonima. Druga moguća opcija je da sudovi to provjere, da ne nađu bilo što u registraciji što je suprotno i da obavijeste podnositelje zahtjeva i inicijative, da takva inicijativa nema osnova u zakonu. To bi bila procedura kroz koju sudovi moraju proći'', pojašnjava Stojanović.

Stojanović, međutim, ostavlja mogućnost ukidanja spomenutih udruženja, čak i ako u njihovoj registracijskoj strukturi nema ništa suprotno zakonu i ustavu.

''Sudovi mogu kazati, registracija je uredna, nema u registraciji odstupanja od zakona, ustava i europske konvencije, ali njihovo ponašanje može izlaziti iz okvira registriranog, pa ih može po drugom osnovu sankcionirati'',  rekao je Stojanović.

Ukoliko udruženja nisu registrirana da šire ideje ili propagiraju ideje Ravnogorskog pokreta, kako kaže Stojanović, zbog toga zakonski mogu biti ukinuta.

''Nisu registrirani za to, a uradili su to nedavnim okupljanjem, kako bi obilježili uhićenje Draže Mihajlovića. Dakle, to udruženje je postupilo suprotno onome za što je registrirano. Ako ih je sud registrirao za stvari koje trenutno ne rade, onda je sud pogriješio i treba to ispraviti'', zaključio je Stojanović.

Jezik mržnje 

Ministrica Brčić pojašnjava da je zahtjev za zabranu djelovanja i brisanje iz registra Udruženja četničkog ravnogorskog pokreta upućen zbog djelovanja suprotnog Međunarodnoj konvenciji o sprječavanju svih oblika rasne diskriminacije, te zbog promoviranja nacionalne mržnje zastupanjem ideologije koja predstavlja kontinuitet politike etničkog čišćenja.

''Vrlo teško je dokazati da neko udruženje djeluje suprotno zakonu ili ustavu, jer morate imati materijalne dokaze. U ovom konkretnom slučaju to je olakšano iz razloga što oni u svom nazivu imaju nešto što je protupravno. Ako se pogleda povijest i programska načela Ravnogorskog pokreta u vrijeme kada je osnovan i kasnije što je propagirano, onda se vidi da dešavanja koja su bila tada kada je osnovan, pa od 1992. do 1995. su zapravo jedan kontinuitet zagovaranja fašističkih politika koje su zabranjene'', smatra Brčić.

Po krivičnoj prijavi Ministarstva uprave KS-a u Državnom tužilaštvu formiran je i predmet o okupljanju pripadnika Ravnogorskog pokreta u Višegradu, zbog jezika mržnje.

''Do ove godine nitko nije podnio prijavu niti je Tužiteljstvo po službenoj dužnosti, a što je negdje bilo za očekivati. Mi smo ovih dana ispred Vlade KS-a uputili zahtjev za informaciju da vidimo u kojoj je fazi predmet i pratit ćemo ga vrlo aktivno. Slat ćemo i urgenciju ako se ništa ne bude događalo Profesionalno želim vjerovati da će se i ovaj i predmeti upućeni prema registarskim sudovima uzeti u razmatranje i da će se uraditi u skladu sa standardima struke'', kazala je Brčić.

Crna Gora je zabranila djelovanja ravnogorskih i četničkih pokreta i udruženja.