Suđenje za ubojstvo bivših pripadnika HVO-a Bunoze i Markovića - Bijela zastava i pismo Armiji

Na Županijskom sudu u Mostaru, u petak 9. veljače nastavljeno je suđenje optuženom Esi Raziću za krivično djelo "Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika", odnosno ubojstvo dva pripadnika HVO-a Ivice Bunoze i Martina Markovića, na brdu Kvanj kod Mostara 1993. godine.

Glavni pretres nastavljen je svjedočenjem dva svjedoka Tužiteljstva HNŽ-a.

Edin Sakoč, koji je u vrijeme kritičnog događaja živio u Tasovčićima kod Čapljine, bio je prvi svjedok Optužbe u petak. Tijekom ispitivanja tužiteljice Vesne Pranjić, ispričao je da je do 7. mjeseca 1993. godine bio u HVO-u i kada su počeli zarobljavati Bošnjake i stavljati ih u logore, on je bio smješten u kućni pritvor.

Kućni pritvor i pismo Armiji

U kućnom pritvoru je, kako je objasnio, razmišljao o bjekstvu i prelasku u Blagaj, odnosno u Armiju RBiH. O tome je razgovarao s ostalim Bošnjacima, a posebno je istaknuo Mirzu Kudru i Samira Tucakovića. Rekao je i da je njegova sestra odnijela pismo Armiji o njihovoj namjeri prelaska, no da Tucaković i Kudra nisu bili sigurni što bi se desilo s tim prelaskom – jer su obojica ranije sudjelovali u akcijama HVO protiv Armije RBiH.

O događanjima koji su prethodili ubojstvu na Kvanju, Sakoč je rekao, kako je plan bio da on s pokojnim Dževadom Turajlićem ode u Blagaj i obavijesti Armiju o njihovom prelasku.

''Ja sam znao te ljude dole u Blagaju, sestra im je već odnijela pismo i nas dvojica (Turajlić, op.a.) smo trebali otići u Blagaj. Ostatak dogovora je bio da ih razoružaju, zarobe i da ih dovedu u Blagaj. Razgovarali smo o razmijeni, jer 30 ljudi je ostalo u selu. Ne sjećam se točno koji je datum bio, znam da je bio početak 10. mjeseca. Ostavio sam pušku, i kad sam prišao na cca 100 metara, derao sam se kako bih Armiju obavijestio o svom prisustvu. Ljudi su izašli, prišli i tu sam vidio daidžu od Ese Razića. Naši su ostali na Kvanju'', ispričao je svjedok Sakoč.

Nakon toga, kako je kazao, došla je Vojna policija, a on i Turajlić su ih obavijestili da će stići i ostatak ljudi. Tadašnja Vojna policija ih je odvela, prema tvrdnjama svjedoka - u neku zgradu, ispitali su ih i stavili u podrum, odnosno zatvor. U sudnici je konstatirao da im je bila oduzeta sloboda.

Bijela zastava

''Dolazili su tu neki poznanici, donosili nam hranu, cigare, ali nisam znao što se događa na Kvanju'', naveo je ovaj svjedok. Dodao je i da je ostatak ljudi stigao navečer.

''Samir Tucaković je došao ranjen, ostali su bili dobro. Prije toga sam čuo, da je Vojna policija pričala, kako je gore bila neka pucnjava. Nije se pričalo što se točno dogodilo i nije došlo do razmjene zarobljenika, ne znam zašto'', rekao je svjedok Edin Sakoč i ispričao kako je njegova supruga u Blagaj stigla dan poslije (Kvanja op.a.). Nju su prema tvrdnjama svjedoka  pripadnici HVO-a poslali s bijelom zastavom, bila je pretučena i rekli su joj da se mora vratiti, inače će ubiti njihovo tada 10-godišnje dijete.

''Nije došlo do razmjene, ne znam zašto, ja joj nisam dao da se vrati u Čapljinu'', kazao je Sakoč.

Na upit Obrane optuženog Ese Razića, da li je bio pripadnik HVO-a u vrijeme događaja na Kvanju, on je odgovorio negativno. Dodao je, da u HVO-u nije bio od 7. mjeseca 1993. godine. Odvjetnica Dalipagić je Sakoča podsjetila na njegov iskaz koji je dao Tužiteljstvu HNŽ  u rujnu 2023. i u kojem je ''tvrdio da je s Robertom Repcem u rujnu te godine išao na liniju u istoj jedinici HVO''.

Sakoč: Bio sam primoran da idem na liniju

''Robert Rebac me natjerao, bio sam primoran da idem na liniju'', odgovorio je.

Na zadatak na Kvanju, kako je dalje kazao - doveli su ga Kudra i ostali. Na upit Obrane, je li Robert Rebac organizirao odlazak na liniju, odgovorio je ''kako ne zna i da je s Mirzom Kudrom otišao na Kvanj.''

Odvjetnica Dalipagić je pitala i ''je li vidio da je Eso pucao?'', a svjedok je kratko rekao:

''Kako ću vidjeti, bio sam u Blagaju''.

Pročitajte još

Suđenje za ubojstvo pripadnika HVO-a kod Mostara: Tko je ubio Bunozu i Markovića?

Ponovio je i da je nakon dolaska u Blagaj, bio u zatvoru više od mjesec dana, a o razlozima zatvaranja je naveo:

''Radi Mirze Kudre smo bili u pritvoru. On i Tucaković (Samir op.a.) su sudjelovali u akciji HVO-a protiv Armije u Blagaju. Kudra je bio zamjenik Roberta Repca. I Pehara (Nedjeljko op.a.) su doveli, maltretirali su ga pripadnici Armije, ja sam mu davao cigare'', ispričao je svjedok Edin Sakoč.

O posrednim saznanjima o ubojstvu na Kvanju i je li nešto čuo od drugih ljudi što se dogodilo i tko je ubio Ivicu Bunozu i Martina Markovića, Sakoč je pred Županijskim sudom HNŽ objasnio kako se ''nije spominjalo tko je pucao, ni kako se to desilo''.

''Što Kudra nije doveo Roberta Repca u Blagaj? Jer ga nije smio dovesti, otkrilo bi se što i kako je bilo. Pustio ga je, jer bi se znalo što se dogodilo'', naveo je svjedok u sudnici.

Tijekom unakrsnog ispitivanja kazao je i kako mu nije poznato da se pred Tužiteljstvom BiH vodi kazneni postupak protiv njega za ratni zločin.

Odvjetniku Goranu Crnjcu potvrdio je, da je u toj 'smjeni' Bošnjaka od njih sedam, koji su kritičnog događaja otišli na Kvanj – Mirza Kudra bio ''vođa''.

Samija Kudra: Ne znam ništa o događaju na Kvanju

U nastavku glavnog pretresa svjedočila je Samija Kudra. Kao svjedok Optužbe, ona je opisala događanja uoči sukoba HVO-a i Armije RBiH, te je pojasnila kako je u tom vremenu živjela s dva sina i mužem u Tasovčićima. Govorila je o detaljima pritvaranja i prolaska kroz logore HVO-a dva sina i muža, te da je u jednom momentu i sama bila zatvorena s još tri žene, a koje su obiteljski povezane s članovima sedam Bošnjaka, koji su bili na Kvanju.

''Rekli su nam da ćemo u razmjenu, čuvala nas je vojska, vratili su nas nazad u Silose, ništa nisam čula o događaju na Kvanju'', između ostalog navela je svjedokinja.

Obrana je konstatirala da nije bilo razloga za saslušanje ove svjedokinje i kratko upitala, da li išta zna o događaju na brdu Kvanj 1993., na što je svjedokinja rekla da ''ne zna''.

Podsjećamo optuženi Eso Razić rođen je u Čapljini (57), a živi u SAD-u. U ljeto 2023. uhićen je na graničnom prijelazu prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu, a za njim je bila raspisana tjeralica.

Optužnica je potvrđena u 11. mjesecu 2023.  a na teret mu se stavlja da je dana 02.10.1993. godine, oko 10 sati, na brdu Kvanj, općina Mostar, kršeći pravila Međunarodnog prava, za vrijeme oružanog sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine (Armija R BiH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u svojstvu pripadnika Armije BiH, izvršio ubojstvo dva ratna zarobljenika.

U nastavku suđenja koje je zakazano za 12.2.2024. svjedočit će Robert Rebac i Nedjeljko Pehar, najavio je predsjedatelj sudskog vijeća Darko Zovko.