Suđenje za BHANSA-u: Isplata akontacija i naloga za službena putovanja koja se nisu niti dogodila

Na suđenju za pronevjeru novca u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), uposlenici ove agencije su naveli da su nakon utvrđivanja stanja blagajne kojom je raspolagao optuženi Dejan Pudar, konstatirali niz nepravilnosti.

Pročitajte još

Usvojene izmjene i dopune zakona koje idu na ruku Primorcu

Ivica Primorac, rukovoditelj odjela za ekonomske poslove BHANSA-e, rekao je da je optuženi Pudar bio na poziciji glavnog blagajnika od 2014. do 2015. godine i da je u okviru te pozicije raspolagao novcem iz blagajne za isplatu akontacija, putnih troškova, dnevnica, te da je, uz odobrenje direktora i jednog zamjenika, dizao novac iz banke.

“Prilikom imenovanja novog direktora, traženo je da se uradi izvještaj pregleda stanja na računima, blagajni i u svim drugim sektorima”, kazao je Primorac.

Objasnio je da je prvo formirana komisija, a nakon nje i tim za utvrđivanje stanja blagajne od devet uposlenika. Tim je, prema njegovim riječima, utvrdio niz nepravilnosti u stanju blagajne i evidenciji pravdanja troškova putovanja.

Oko 400.000 maraka manjka

“Izvještaj je pokazao, koliko se sjećam, oko 400.000 maraka manjka”, rekao je Primorac.

Na pitanje branitelja Jasmira Muratovića da li je oformljeni tim imao početno stanje blagajne, Primorac je odgovorio da ne zna, te da se ne može sjetiti utvrđenih iznosa iz preliminarnog izvještaja koji je tim uradio.

Svjedokinja Mihajla Barbarić kazala je da je zamijenila Pudara na mjestu glavnog blagajnika u studenom 2015. godine, nakon što je tim utvrdio niz nepravilnosti.

“Ja sam bila dio tima. (…) Primijetili smo dosta putnih naloga i akontacija koji nisu imali potpis niti popratne dokaze”, rekla je.

Objasnila je da je s imenovanjem novog direktora bilo neophodno dostaviti presjek stanja blagajne, ali da Pudar, kao ovlaštena osoba, nije dostavljao niti izvještaj, niti dokaze, što je bio i razlog za provjeru.

“Tijekom rada u timu, kolegice su ga stalno molile za pomoć i suradnju. On je govorio da će dostaviti dokaze, ali nikad nije”, kazala je Barbarić.

Pregledom dostavljenih dokaza za provjeru stanja blagajne, rekla je, vidjela je fakture firme “Mrkulić company”, s kojom su surađivali za potrebe putovanja i smještaja, a koje nisu imale potpise, datume niti pečat.

Sumnjiv iznos

“Bile su i dvije akontacije na ime Pudara u iznosu od 20.000 maraka, što je bio sumnjiv iznos, jer on nije išao na službena putovanja”, kazala je.

Objašnjavajući način provjere stanja blagajne, rekla je da su uvidom u evidenciju rada, te datume i podatke iz akontacija i putnih naloga, provjeravali da li su uposlenici bili odsutni ili nisu, odnosno ispitivanjem njih utvrdili su da je u pitanju zloupotreba.

Optužnica tereti Pudara da je u razdoblju od siječnja 2014. do kraja studenog 2015. godine prisvojio 276.222 marke krivotvoreći račune, blagajničke naloge za isplatu akontacija i naloge za službena putovanja BHANSA-e za druge uposlenike i sebe, a koja se nisu dogodila.

Svjedokinja Senala Badža je kazala da glavni blagajnik nije dostavljao izvještaje o radu.

“Trebao je dostavljati dnevne izvještaje, a kasnio je po sedam-osam mjeseci”, rekla je.

Badžak je kazala da je prilikom knjiženja faktura firme “Mrkulić company” uočila dva ista iznosa u razdoblju od nekoliko dana i da je zbog toga razgovarala s Pudarom, ali i zvala firmu.

“On mi je tada rekao da ne smijem zvati firmu i da se ne miješam u to”, kazala je.

Svjedokinja Ruža Karlović je rekla da je i ona bila dio tima za provjeru i da je uočila akontacije na ime optuženog Pudara koje su joj bile sumnjive.

“Našli smo dvije akontacije na Dejana, ukupne vrijednosti oko 20.000 – to je za mene nenormalan iznos, jer je blagajnički maksimum bio 10.000”, dodala je.

Na pitanje branitelja Muratovića da li je točno da se blagajnički maksimum odnosi na iznos koji na kraju dana treba biti u kasi, svjedokinja je odgovorila potvrdno.

Muratović je od Suda BiH tražio da ga se razriješi dužnosti izabranog branitelja, objašnjavajući da razlozi nisu osobne prirode, nego neslaganje oko pogleda na postupak i različitog pristupa predmetu.

Nastavak suđenja je zakazan za 6. ožujak.