Sud BiH šokirao novinare

Novinari iz BiH izrazili su ogorčenje novim Pravilnikom o pristupu informacijama Suda BiH, po kojem mediji sa suđenja mogu dobiti samo deset minuta snimka u audio ili video formi.

Branka Kusmuk, novinarka Radio-televizije Republike Srpske, smatra da novi pravilnik u ogromnoj mjeri ograničava elektroničke medije kada su u pitanju izvješća sa suđenja. “Zaista sam zatečena ovom odlukom. Ne mogu ni pretpostaviti što bi mogao biti razlog za ove restrikcije i zbog čega se mijenja nešto što je godinama funkcioniralo”, kazala je Kusmuk.

Ona je napomenula da je upravo zahvaljujući audio i video materijalu bilo moguće provjeriti ono što se u sudnici nije moglo dobro razumijeti. “Neka Sud sada preuzme odgovornost za eventualne greške novinara u izvješćima sa suđenja”, pojasnila je ona.

Irena Antić, novinarka Radija Federacije BiH, složila se s ovakvim stavom i istaknula da pravilnik “nije dobrodošao za medije”.

“To uveliko otežava naš posao, otežava realizaciju radioemisija i otežava rad u svim elektroničkim medijima. Odluka će onemogućiti da čujete jedno autentično svjedočenje i prisjećanje žrtve u vezi s nekim zločinima”, kazala je Antić.

Sud BiH je donio “Pravilnik o ostvarivanju pristupa informacija pod kontrolom suda i suradnji sa zajednicom”, po kojem mediji sa suđenja mogu dobiti deset minuta snimka u audio ili video formi.

Nenad Trbić, urednik Alternativne televizije iz Banje Luke, pojasnio je da se svjedočenja žrtava i svjedoka više neće moći čuti u elektroničkim medijima, s obzirom da se u prvih deset minuta u sudnicama samo događa predstvaljanje strana, najava predmeta i proceduralna pitanja.

“Mislim da je to skandalozna odluka, koja se posebno odnosi na televizije, odnosno elektroničke medije, iz jednostavnog razloga što je to diskriminacija elektroničkih medija koji ne mogu funkcionirati bez izjava i kadrova. Stvar je u tome da gledatelji, odnosno javnost, koja preko tog medija želi saznati što se događalo u sudnici, neće to moći uraditi”, kazao je Trbić.

Radan Škipina, novinar Radija Republike Srpske, također smatra da će javnost biti značajno uskraćena nemogućnošću dobijanja audio i video materijala iz sudnica. “Do sada smo u emisijama mogli koristiti izjave svjedoka, naši slušatelji su mogli čuti što kažu tužitelj ili odvjetnici, a sada ćemo biti zaista uskraćeni kada budemo pripremali priloge, a posebno televizijske priloge, gdje je slika presudna”, rekao je Škipina.

Benjamin Butković, urednik inforamtivnog programa BHT-a, smatra da je “svaki pokušaj uskraćivanja slobode novinarskog izraza korak prema uvođenju cenzure”.

Odluku Suda BiH, prema njegovim riječima, može se smatrati pritiskom na novinare i na način na koji prikupljaju informacije i izvještavaju. “Sud ima mogućnost zatvoriti suđenje za javnost ako procijeni da želi da zaštiti neke elemente sudskog procesa, i mislim da je to dovoljan mehanizam”, kazao je Butković.

Prema Željku Tici, uredniku na Federalnoj televiziji, potez Suda BiH je neprihvatljiv.

“Mislim da je apsolutno neprihvatljivo ovo što je Sud uradio s najnovijim pravilnikom vezano za izdavanje audio i video materijala. Ne možemo tumačiti to nikako drugačije nego da se Sud BiH u potpunosti zatvara i staje faktički na stranu ljudi koji se nalaze na optuženičkim klupama”, dodao je Tica.

Prema pravilniku Suda BiH, onemogućeno je i pravljenje specijaliziranih emisija, kako radijskih, tako i televizijskih. Jedina mogućnost je, kako je navedeno u Pravilniku, da Sud BiH “osmišljava koncepciju i sadržaj”, te ga realizira u suradnji s Javnim RTV servisom.

“Sud na sebe preuzima ono što je faktički uređivačka politika. Sud se izgleda želi baviti i novinarstvom”, istakao je Tica.

Prema Mireli Huković-Hodžić, novinarki BH Radija 1, pravilnik Suda BiH je loš potez koji ugrožava pravo javnosti da zna.

“Cenzura u svakom smislu je jako loša”, rekla je ona, te se osvrnula na praksu Haškog tribunala prema kojem svi imaju “adekvatan pristup informacijama”.

Sergej Abramov, novinar Novog lista, pojasnio je da u Hrvatskoj medijske kamere mogu snimati suđenja pred državnim pravosuđem ako dobiju posebnu dozvolu od predsjednika suda.

“Recimo suđenje Ivi Sanaderu prvog dana je išlo uživo na svim velikim TV postajama u Hrvatskoj. TV kamere uđu prve, ako su dobile dozvolu, i mogu ostati do kraja ročišta. Čak u nekim slučajevima sudovi daju svoje videomaterijale medijima ako postoji veliko zanimanje javnosti”, rekao je Abramov.