Sud BiH: Političke igre oko novog predsjednika
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH (VSTV) do sredine ovog tjedna trebalo bi odlučiti tko će biti novi predsjednik Suda BiH, što je postalo povod za nove političke obračune i dokaz koliko je pravosuđe u BiH izvrgnuto pritiscima stranaka i interesnih skupina, piše Hina.
Naime, u siječnju iduće godine istječe drugi mandat predsjednici Suda BiH Meddžidi Kreso, a za tu utjecajnu poziciju prijavilo se sedam kandidata od kojih su četvoro suci tog suda, a ostalo troje su na tužiteljskim pozicijama na državnoj odnosno županijskoj razini.
Nacionalnost ima ogroman značaj
Uz stručnost i istaknutu karijeru u pravosuđu ispostavilo se kako nacionalnost kandidata ima ogroman značaj u odlučivanju o tome tko će idućih šest godina biti na čelu suda koji je, kao i sve drugo u BiH, specifično ustrojen, no uvelike je ekvivalent Vrhovnog suda u drugim državama, a ima ovlasti procesuirati najteže slučajeve ratnih zločina, organiziranog i teškog kriminala te korupcije, piše Hina.
Sve dužnosnike u pravosudnim tijelima u BiH imenuje VSTV kao potpuno samostalno tijelo, a njegov sadašnji predsjednik Milan Tegeltija najavio je kako će se čelnika Suda BiH birati strogo poštujući propisane kriterije i standarde s ciljem imenovanja najkvalitetnijeg kandidata.
Pojedini su mediji objavili informaciju kako je kao naizgledniji kandidat za predsjednika Suda BiH "isplivao" Ranko Debevc (52), sudac tog suda od 2012. Ranije je bio tužitelj u državnom i tužiteljstvu Sarajevske županije te pravni savjetnik u nekim međunarodnim organizacijama.
Debevc navodno ima značajnu političku potporu, a u njenoj pozadini bi mogla činjenica da je on trenutačno član sudskog vijeća koje sudi Fahrudinu Radončiću, optuženom za ometanje pravosuđa i trgovinu utjecajem koji je i čelnik Saveza za bolju budućnost (SBB).
Ukoliko bi bio izabran za predsjednika Suda BiH Debevc više ne bi mogao biti član tog vijeća pa bi se cijelo suđenje moralo ponoviti, a postupak bi se mogao otezati još godinama.
Pravosudno klupko
Portal "Slobodna Bosna" navodi kako Radončićevi konci u pravosudnom klupku imaju duge tragove pa tako kao primjer navodi činjenicu da je iz kvote SBB-a za direktora zračne luke Sarajevo imenovan suprug državne tužiteljice Dijane Kajmaković, a prošlog je tjedna na podjednako dobro plaćeno mjesto ravnatelja jedne od državnih agencija, opet na prijedlog SBB-a, imenovan sin još državne tužiteljice i dugogodišnje članice VSTV-a Jadranke Lokmić-Misirača.
No SDA, Debevc je u startu neprihvatljiv i to stoga jer se u nacionalnom smislu izjašnjava kao "ostali".
"Legitiman je zahtjev da predsjednik Suda BiH treba biti Bošnjak", stajalište je najveće bošnjačke stranke koja inzistira na tvrdnji kako bi u protivnom bio teško narušen etnički balans unutar ključnih pravosudnih institucija u državi, s obzirom da je sadašnja glavna tužiteljica Hrvatica, a predsjednik VSTV-a Srbin.
Tom su se zahtjevu odmah pridružile i bošnjačke nevladine organizacije Udruženje logoraša i Majke Srebrenice i Žepe, koje smatraju da bi se na taj način na državnoj pravosudnoj razini uspostavio sustav bez predstavnika bošnjačkog naroda.
Predsjednik VSTV-a Tegeltija odmah je reagirao protuoptužbom na račun SDA ustvrdivši kako iz te stranke vrše jasan pritisak na neovisnost pravosuđa, a uz to posežu za nacionalnom diskriminacijom.
"Predsjednik Suda BiH može biti izabran iz reda bilo kojeg konstitutivnog naroda i iz reda ostalih. Tu je zakon potpuno jasan i tu ne postoje nikakva ograničenja", izjavio je Tegeltija.
Bez velikih riba
Stajalište SDA kritizirao je i njen član i zastupnik u državnom parlamentu Sadik Ahmetović, jedan u skupini nezadovoljnih politikom što je vodi stranački vrh predvođen Bakirom Izetbegovićem
"Profesionalac predsjednik Suda BiH je prvi prioritet za ovu zemlju u kojoj kriminal i korupcija uništavaju društvo jer jedino profesionalac neće podleći političkim pritiscima", izjavio je Ahmetović upozoravajući kako vrh SDA "nezrelim" komentarima ugrožava pravosuđe.
Član VSTV-a i sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Goran Nezirović kazao je za sarajevsko "Oslobođenje" kako bi svima u BiH moralo biti jasno da načela stručnosti i nepristranosti moraju imati prioritet nad etničkim mjerilima kada je u pitanju pravosuđe, jer ono nije zamišljeno kao institucija koja će štititi nacionalne interese. Podsjetio je također kako je i izvješće Europske komisjje o napretku BiH istaknulo činjenici da u proteklih godinu dana nije bilo niti jedne pravomoćne presude u slučaju kriminala i korupcije koja bi se odnosila na neku značajnu osobu zaključivši da "pravosuđe i policijske agencije moraju otkloniti vlastite koruptivne rizike i znatno pojačati vlastitu odgovornost i integritet".
