Suci i tužitelji: Funkcija javna, imovina tajna

Nakon godina čekanja da predstavnici pravosuđa učine dostupnim javnosti informacije o svojoj imovini, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je formirao bazu podataka koja sadrži biografije, podatke o primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima za 29 sudaca i tužitelja.

U bazi su, između ostalog, podaci o predsjedniku Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milanu Tegeltiji, potpredsjednicama Ružici Jukić i Jadranki Lokmić-Misirača predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine (BiH) Ranku Debevcu i drugim dugogodišnjim sucima i tužiteljima.

Imovina sudaca i tužitelja

Osim nositelja pravosudnih funkcija koje bira i imenuje VSTV, u bazi su i podaci o četvero sudaca ustavnih sudova koje biraju nadležni parlamenti.

CIN će u sljedećem periodu bazu dopunjavati informacijama o ostalim rukovoditeljima pravosudnih institucija i drugim predstavnicima pravosuđa.

Suci, tužitelji i članovi njihovih obitelji, čiji se podaci trenutno nalaze u bazi, vlasnici su 94 nekretnine i skoro 330.000 kvadrata zemljišta u BiH i regionu. Njih četrnaestero imaju vozila čiju su vrijednost procijenili na više od 300.000 KM. Uz to, desetero ih je uspjelo uštedjeti 730.000 KM.

Podaci su potkrijepljeni sa više od 120 službenih dokumenata.

Dvanaest sudaca i tužitelja nisu željeli dati dodatne podatke o svojoj imovini, a institucije su ignorirale zahtjeve novinara CIN-a da dostave biografije i podatke o plaćama pa su pojedini profili u bazi za sada nepotpuni.

''Predsjednik Osnovnog suda Brčko distrikta zaprima mnogobrojne zahtjeve za razgovore od osoba koje se predstavljaju kao novinari portala, udruženja, ‘kuća’ čija kredibilnost i profesionalnost su upitni“, bio je dio odgovora Pravosudne komisije Brčko distrikta na molbu za razgovor sa Jadrankom Grčevićem.

Grčević je na čelu brčanskog Osnovnog suda od njegovog osnivanja prije 18 godina. On je vlasnik ili nositelj prava gradnje na devet nekretnina u ovom gradu, među kojima su stambeno-poslovna zgrada, dvije kuće i dva poslovna prostora.

O svojoj imovini, između ostalih, nije želio razgovarati ni predsjednik Suda BiH Ranko Debevec.

Novinari CIN-a su istražili imovinu pojedinih sudaca i tužitelja protiv kojih se trenutno vode kazneni postupci. Jedan od njih, sarajevski županijski tužitelj Džemal Karić, vlasnik je trosobnog stana u glavnom gradu BiH, a prilikom pretresa njegovog sefa u banci pronađeno je i zaplijenjeno 340.000 KM gotovine.

Značajnu imovinu posjeduju sarajevska sutkinja Adisa Zahiragić i njena obitelj. Zahiragići su vlasnici pet stanova u Sarajevu i jednog u Neumu, a imaju i vikendicu, tri garaže i apartman na Bjelašnici.

''Primanja koja smo ostvarivali suprug i ja bila su visoka godinama“, objasnila je Zahiragić.

Među imućnijima je i republička javna tužiteljica Dragica Glušac. Ona je vlasnica dva stana i poslovnog prostora u Banjoj Luci, te apartmana u Herceg Novom, dok joj sin i kćerka posjeduju još tri nekretnine u Banjoj Luci i stan u Novom Sadu. Glušac je većinu nekretnina kupila u vrijeme kada je bila odvjetnica, te kaže da nema šta da krije.

''To nikakva nije tajna. Mi kad nešto kupimo, mi se čak i hvalimo jer mi imamo jako velike plaće“, rekla je za CIN.

Proizvoljne odluke

Prema Zakonu o VSTV-u, suci i tužitelji svake godine podnose ovom vijeću financijske izvještaje u kojima navode šta su tijekom godine radili i koliko novca su za to primili. Izvještaji uključuju informacije o bračnim drugovima i djeci s kojom žive. Ti podaci nikada nisu bili dostupni javnosti.

CIN je 2015. godine zatražio imovinske kartone sudaca i tužitelja, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, ali je VSTV odbio dostaviti ih, uz obrazloženje da bi sucima i tužiteljima njihova objava mogla nanijeti štetu i povrijediti privatnost.

U Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH su tada ovo odbijanje smatrali zloupotrebom prava, navodeći da se institucije neosnovano pozivaju na zaštitu osobnih podataka i donose proizvoljne odluke te da bi trebale cijeniti javni interes.

Sličnog su mišljenja bili i u Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, smatrajući da imovina sudaca i tužitelja u demokratskom društvu ne smije biti zaštićeni podatak jer se radi o osobama od interesa za javnost.'

'Pravo na uskraćivanje slobodnog pristupa informacijama organ bi trebao koristiti samo u slučajevima kada su potpuno ispunjeni uvjeti za to, a to nipošto ne treba biti paravan za skrivanje informacija zbog osobnih ili grupnih interesa“, piše u Preporuci iz 2015. godine.

Prema preporukama Europske komisije, VSTV je krajem rujna 2018. godine odlučio da će objaviti podatke o imovini. Usvojen je Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi financijskih izvještaja prema kojem je VSTV trebao provjeravati imovinske podatke, upoređujući ih sa drugim evidencijama.

To je bila jedna od najvećih promjena jer su do tada, kako su rekli u ovoj instituciji, imovinski kartoni popunjavani proizvoljno i bez kontrole.

Međutim, Udruženje sudaca Suda BiH je u siječnju 2019. podnijelo prigovor Agenciji za zaštitu osobnih podataka, ističući da Pravilnik „otvara mogućnost zloupotrebe financijskih podataka i ugrožavanje sigurnosti nositelja pravosudnih funkcija u cijeloj BiH“. Prigovoru su se pridružili Udruženje sudaca Republike Srpske i Udruženje sudaca u BiH.

Agencija je nakon toga zabranila VSTV-u obradu ovih podataka, navodeći, između ostalog, da je uvid u bankovne evidencije sudaca i tužitelja dopustiv samo u slučajevima kada bi se protiv njih vodila istraga. Agenciji je sporno i to što su Pravilnikom data veća ovlaštenja VSTV-u nego što to predviđa Zakon o VSTV-u.

''Agencija je utvrdila da je Vijeće donijelo Pravilnik kojim su nametnute obaveze i izvršeno miješanje u pravo na privatnost sudaca, tužitelja i njihovih srodnika“, zaključili su.

VSTV je odlučio da će tužiti Agenciju, a objavljivanje imovine sudaca i tužitelja je stavljeno na čekanje.

Alberto Cammarata, koordinator politike europskih integracija za BiH, rekao je na sjednici VSTV-a da je time poslana razočaravajuća poruka javnosti i Europskoj uniji te da je „tužno da to dolazi od onih koji bi trebali voditi primjerom kada je u pitanju transparentnost i odgovornost“.

Principijelni razlozi

Suci i tužitelji godinama ističu da nemaju ništa protiv toga da se zna šta posjeduju, ali CIN-ovo istraživanje njihove imovine pokazuje da mnogi od njih, ustvari, imaju veliki otpor prema tome.

Iako im nikada nije bila sporna baza o imovini političara koju CIN ima već deset godina, nekolicina sudaca i tužitelja je prijetila tužbom kada su od njih zatraženi isti podaci. Pojedini su pristali na razgovor, ali ne i da dostave financijski izvještaj.

''Je l’ ti to meni ne vjeruješ?“, pitao je novinara Goran Salihović, državni tužitelj koji je osam godina bio predsjednik Općinskog suda u Sarajevu te tri godine glavni državni tužitelj.

''Malo je nezgodno da svi vide gdje mi imamo i šta imamo. Imate raznih ljudi, nisu svi pošteni i nisu svi dobronamjerni. A opet, s druge strane, ne znam zašto to kriti“, smatra Vladimir Špoljarić, v. d. predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu.

Svoj financijski izvještaj ''iz principijelnih razloga“ nije želio dati ni predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, želeći ostati dosljedan ranijim odlukama da se takvi zahtjevi odbijaju.

Među onima koji su pristali dati svoj imovinski karton je Tomislav Ljubić, glavni tužiteljTuzlanskog kantona.

''Osnovno pravilo jeste da kod javnog službenika sve mora biti transparentno“, pojašnjava on.

Međutim, osim mnogih Ljubićevih kolega, ovako ne misle ni važne institucije pravosuđa od kojih je CIN zatražio podatke o primanjima za pojedince. Neusuglašena praksa je česta i u tužiteljstvima i u sudovima.

Osnovni sud u Banjoj Luci je dostavio podatke o primanjima svojih sudija, dok su u Okružnom sudu istog grada rekli da se radi o osobnim podacima. Tuzlansko kantonalno tužiteljstvo nije smatralo spornim dostaviti informaciju o plaći glavnog tužitelja, ali su u Odjelu za odnose s javnošću Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu konstatirali da je to osobni podatak.

Najdalje je otišlo Tužiteljstvo BiH koje čak nije dostavilo ni podatke o periodu u kojem je netko bio tužitelj, a kao razlog, uz zaštitu privatnosti, navode i činjenicu da o tome „ne vode posebne evidencije“.

Agencija za zaštitu osobnih podataka odavno je zauzela stav da plaće i druge proračunske naknade trebaju biti javne, ali ih institucije i dalje odbijaju dostaviti.

''U konkretnom slučaju nalazimo da ne postoji javni interes da se dostave podaci“, odgovor je Pravosudne komisije Brčko distrikta na upit o predsjedniku Suda Grčeviću.