Stvorena nova klima nad BiH

''Sveukupno posmatrano, kreirana je klima u kojoj su izvodivi krupni reformski zahvati i koju karakterizira opredijeljenost da korištenjem instrumenata procesa integriranja, primarno u interesu građana, BiH postane poželjnije mjesto življenja'' rekao je direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

Tvrdi kako je proteklu godinu u pogledu procesa integriranja u Europsku uniju obilježio niz događaja ''na temelju kojih je moguće ustvrditi da je Bosna i Hercegovina, nakon dugo vremena, ponovo uspostavila integracijski zamah''.

Prema njegovim riječima, prošlu godinu je, definitivno, obilježilo stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

''Sporazum je, osim izravnih i posrednih koristi za građane i gospodarstvo BiH nagovijestio i novi kvalitet u odnosima BiH i EU. Uspostavljen je formalni politički dijalog među stranama ugovornicama u forumu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje čiji je prvi sastanak održan 11. prosinca. Uspostavljeni su i Odbor i pododbori za stabilizaciju i pridruživanje. Ove će strukture služiti za razmjenu informacija o postignutom u implementaciji Sporazuma i osigurati da preporuke Europske komisije doprinesu njegovoj adekvatnoj provedbi'', kaže Dilberović, koji je na ovu dužnost stupio krajem 2015..

Iako od samog početka integracije u EU u BiH postoji politički konsenzus o tome da članstvo u EU nema alternativu, on je prošle godine dodatno potvrđen potpisivanjem Izjave o opredijeljenosti bh. lidera za provođenje nužnih socio-ekonomskih reformi u kontekstu integriranja, prioritetno zbog dobrobiti bh. građana.

Dilberović naglašava kako je Izjava materijalizirana usvajanjem Reformske agende i akcijskim planovima za njezinu provedbu na svim razinama vlasti.

''Prvi rezultati u provedbi akcijskih planova su, i prema ocjeni ovogodišnjeg Izvještaja Europske komisije za BiH, ohrabrujući. Izvještaj je također zabilježio značajno poboljšanje u pogledu transparentnosti rada sudova, smanjenja broja zaostalih sudskih predmeta koji nemaju komunalni karakter i unapređenja poslovnog okruženja, posebno olakšanog ulaska na tržište i dobijanja građevinskih dozvola'', smatra Dilberović.

BiH je prošle godine uvrštena na popis država izvoznica krompira na tržište EU, a četiri mljekare iz BiH na popis objekata iz kojih je odobren uvoz u EU termički obrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda.

Dilberović naglašava kako je to je donijelo kvalitativan pomak za domaće proizvođače pomenutih proizvoda i proširilo izvoznu listu na kojoj su dugo bili samo riba, koža, a nešto kasnije i med.

Usprkos krupnim i brojnim promjenama u planiranju predpristupne pomoći u novom proračunskom razdoblju EU (2014.-2020.) i tradicionalno tijesnim rokovima koje utvrđuje Europska komisija, BiH je uspjela izraditi prve sektorske planske dokumente potrebne za korištenje ove pomoći u početnim godišnjim IPA II alokacijama. Također, kandidirani su i odobreni za finansiranje bh. projekti u okviru Agende za povezivanje Zapadnog Balkana - izgradnja graničnog prelaza i prekograničnog mosta na Savi, na dionici autoputa Koridor Vc Odžak-Svilaj, te izgradnja međudržavnog mosta na Savi na graničnom prelazu Gradiška.

Prioritetne aktivnosti u nastavku procesa integriranjanja odnose se na ispunjenje preduvjeta za podnošenje kredibilnog zahtjeva za članstvo u EU. U skladu s nekoliko prethodnih zaključaka Vijeća Europske unije, BiH treba na nastavi provedbu Reformske agende i u tome dostigne vidljiv napredak, da adekvatno adresira prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u kontekstu članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji i postigne usuglašeno rješenje o unaprijeđenom mehanizmu koordinacije u procesu integriranja.

''U operativnom smislu, najkrupniji izazovi u nastavku procesa tiču se pripreme odgovora na upitnik Europske komisije koji će BiH dobiti nakon što podnese zahtjev za članstvo, pripreme planskog dokumenta u procesu integriranjanja (programa integriranjanja) i izrade sektorskih strategija u domenu transporta, energetike, poljoprivrede i okoliša, kako bi BiH bila u poziciji da dobije predpristupna sredstva za krupne i, po pravilu skupe, infrastrukturne poduhvate, značajne za povećanje godišnjeg rasta, kao i ispunjavanje kriterija za članstvo u EU'', rekao je Dilberović.