Stručnjaci tvrde: Jadran koji smo znali nestaje, a evo i zašto

Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju, zato stručnjaci upozoravaju kako "nestaje Jadran koji smo znali".

"Ribolovstvo i naši riblji resursi imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje", rekao je u razgovoru za Hinu Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.

Potpuno zabraniti ribolov tamo gdje se riba još nije izmrijestila

U većini mediteranskih zemlja, uključujući i Hrvatsku, plava riba je glavni dio cjelokupnog izlova, ribarska industrija boji se da će zbog prevelikog ulova ribolov biti zaustavljen, a administrativne mjere su ili drastične ili zakašnjele.

"Odavno sam upozoravao da će stanje plave ribe u Jadranu, srdele i inćuna, doći na niske grane. Kada se to desilo, EU je tražila drastično smanjenje ulova, pa čak i zaustavljanje. Tada su počele mjere koje više ne funkcioniraju", kaže Soldo.

Predlaže da se na određeno vrijeme na nekom području uvede potpuna zabrana ribolova ako se lovi premlada riba, koja se još nije izmrijestila.

"Invazivne vrste mijenjaju okoliš"

Puko smanjenje količine ulova bez da omogućite razmnožavanje (mriješćenje) danas više ne funkcionira. Nije isto ulovite li 50.000 tona ribe koja se već izmrijestila ili 50.000 tona male, nedorasle ribe. Bavimo se vatrogasnim mjerama umjesto da budemo preventivni, smatra Soldo.

On zagovara da se hrvatski gospodarski pojas u potpunosti zabrani za ribolov jer je to područje jedno od glavnih mrijestilišta u Jadranu.

Većina naše ribarske flote ne ide u to područje, s obzirom na to da nam se više od 94 posto flote sastoji od brodica manjih od 12 metara, kojima je toliko udaljavanje od obale zabranjeno, pa takva odluka ne bi pogodila našu industriju.

Većina morskih resursa bi se u tom području nesmetano obnavljala, a kako im je prirodni nagon da krenu prema istočnoj (hrvatskoj) obali, to bi značilo da flota štedi na gorivu, koje je danas najveći trošak u ribarstvu, i čeka veću količinu odraslih primjeraka te time ostvaruje veći profit.

Soldo također upozorava da invazivne (doseljeničke) vrste riba mijenjaju prirodni okoliš Jadranskog mora.

"Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodni okoliš", upozorava Soldo.

Invazivna vrsta širi se zbog nedostatka morskih pasa

Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.

Kaže da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru, vatrenjača, uočena kod Visa na dubini od 15 metara u kolovozu 2021. te u kolovozu ove godine kod Račišća na otoku Korčuli. Širenje vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, olakšava nedostatak domaćih grabežljivaca, to jest morskih pasa koje se prekomjerno izlovljava.

"Vatrenjača prelijepo izgleda, ali treba voditi računa o tome da njezin ubod može čak biti smrtonosan. Ipak, može se pripremati za hranu bez ikakvog straha", objašnjava Dulčić. Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju domicilne vrste riba, a neke od njih su opasnost po zdravlje ljudi.

U Mediteran došlo 107 egzotičnih vrsta riba

"Jedan od primjera je kamena riba u istočnom Sredozemlju, čiji ubod može biti fatalan. Jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača, koju zbog brzog osvajanja Mediterana nazivaju i 'lesepsijski sprinter'", kaže Dulčić.

Budući da je sudjelovao u izradi drugog izdanja Atlasa egzotičnih riba u Sredozemnom moru iz 2021., kaže da je u 20 godina, od prvog izdanja Atlasa iz 2002. godine, u Mediteran došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u cijelom prethodnom stoljeću.

Invazivne vrste riba mijenjaju demografsku strukturu riblje populacije, u istočnom Sredozemlju neke vrste pridošlica su uspostavile svoje populacije.

"Za Jadran je znakovito da se nazočnost i brojnost doseljenika uglavnom odnosi na područja srednjeg i južnog dijela jer postoji temperaturna barijera u odnosu na sjeverni dio", objašnjava Dulčić.

Pad biomase riba u tropskim regijama

Ako dođe do značajnijih promjena u temperaturi mora, vrlo skoro možemo očekivati loš scenarij sa stanjem bioloških resursa u Jadranskom moru.

Najnovija istraživanja upozoravaju na ozbiljne prijetnje koje klimatske promjene donose u zemljama u razvoju, gdje se očekuje znatan pad biomase riba do 2100. godine

"U nekim tropskim regijama taj će pad iznositi 30 ili 40 posto, što će najviše osjetiti zajednice koje ovise o ribarstvu kao glavnom izvoru hrane i prihoda", upozorava Dulčić.

Svijest o potrebi održivog gospodarenja ribljim fondom u Hrvatsko je zasad niska. Podizanje svijesti je nužnost, inače bismo mogli trajno zakasniti u očuvanju ribljih resursa u našem moru, ističu stručnjaci.