Strateško partnerstvo: Stvarni dogovor ili nova trgovina nad Mostarom

Lokalni organi HDZ BiH i SDA u Mostaru sjest će za stol u sljedećih sedam dana, kako su i dogovorila rukovodstva njihovih stranaka, ali nema optimizma da će uspjeti dogovoriti političko rješenje koje bi omogućilo da do kraja godine budu održani lokalni izbori u gradu na Neretvi.

Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA, rekao je da su dvije stranke dogovorile "dokument koji će doprinijeti razvoju Mostara i ubrzanom zapošljavanju ljudi" te da će SDA i HDZ BiH raditi na tome da izbori u Mostaru budu održani zajedno s općim u listopadu, ili barem u ovoj godini. I on i lider HDZ-aDragan Čović su zaključili da je razlog strateškog partnerstva "sprečavanje dominacije jedne etničke grupe na općinskoj, županijskoj ili državnoj razini".

Zato su iz gradskih odbora SDA i HDZ BiH poručili nakon sastanka u utorak kako će pokušati dogovoriti rješavanje nagomilanih problema u Mostaru, u kojem zbog neustavnosti Statuta lokalni izbori nisu održani 2012. pa ne postoji ni Gradsko vijeće.

Intenzivirati razgovore

"Prioritetni nepolitički problem za rješavanje su javna poduzeća, odnosno njihovo nefunkcioniranje. Izmjene Izbornog zakona BiH i usklađivanje Statuta grada teško su rješiva politička pitanja sada kad nas mjesec dana dijeli od raspisivanja općih izbora", rekao je Salem Marić, tajnik GO SDA Mostar, istaknuvši nezadovoljstvo ulogom međunarodne zajednice, jer nije dovoljno pomogla međustranačke pregovore o novom statutu, posebno što je raniji statut, koji je 2011. godine ocijenjen neustavnim, "bio njihovih ruku djelo".

Medijatorskom ulogom OHR-a nezadovoljan je i Slađan Bevanda, predsjednik GO HDZ BiH Mostar, koji kaže da sve manje vjeruje da je moguće postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi s općim izborima 12. listopada mogli biti održani i izbori za Gradsko vijeće Mostara.

"Intenzivirat ćemo razgovore na lokalnoj razini. Ako bude volje i hrabrosti druge strane, mogli bismo riješiti slučaj sadašnjih pet komunalnih nefunkcionalnih poduzeća i osnovati dva javna, ekonomski održiva, jedno za odvoz, drugo za deponiranje otpada", istakao je Bevanda.

Prijedlog koji otklanja blokade 

Kaže da ne razumije zašto je za SDA neprihvatljiv prijedlog hrvatskog političkog bloka o izbornim pravilima za Mostar, koja od kraja prošle godine čekaju na usvajanje u parlamentu BiH. Po ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH, Mostar bi bio jedna izborna jedinica (umjesto ranijih sedam) iz koje bi bilo birano 35 gradskih vijećnika uz zastupljenost svih konstitutivnih naroda i ostalih.

"Ovaj prijedlog otklanja blokade i od Mostara bi napravio jedinicu lokalne uprave kao i sve druge u BiH", utvrdio je Bevanda.

Potpredsjednica HDZ BiH Borjana Krišto izjavila je kako ne zna na čemu je rukovodstvo SDA temeljilo svoju najavu da će biti lokalnih izbora u Mostaru do kraja ove godine.

"Stranačka rukovodstva su pokušala razgovarati i o izmjenama Izbornog zakona u vezi s izbornim pravilima za Mostar, ali su stavovi nepromijenjeni i zakovani. Neizvodivo je to usvojiti do 15. svibnja", rekla je Krišto dodavši da prijedlog dva HDZ-a o Mostaru podrazumijeva i mogućnost zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Gradskom vijeću Mostara, u kojem se dvotrećinskom većinom bira gradonačelnik i usvaja gradski proračun.

Otklon od parcijalno etničkih osnova 

Dogovor o strateškom partnerstvu HDZ BiH i SDA treba pozdraviti ukoliko on istinski vodi k političkoj konsolidaciji na ideološkoj osnovi, mada nema jamstva da on neće biti još jedna etno-nacionalna predizborna priča, smatraju politički analitičari i ugledni profesori iz BiH.

Prema riječima Asima Mujkića, profesora na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, dogovor koji su u utorak u Mostaru postigli HDZ BiH i SDA o razvoju Mostara i "strateškom partnerstvu radi relaksacije odnosa između dva naroda", mogao bi biti dobra vijest u idealističkom smislu.

"To je, kao i raniji dogovor sa SDS-om o narodnjačkoj platformi, dobra vijest ako je gledamo idealistički. To bi moglo značiti otklon od parcijalno etničkih osnova, jer bismo nakon dva desetljeća mogli imati naznake konsolidacije na ideološkoj osnovi. Međutim, bojim se da je to utopija", ističe Mujkić, navodeći da je protivno demokratskoj praksi da stranke mogu predstavljati narode. Stoga smatra da se na dogovor, ipak, mora gledati s rezervom.

"U kontekstu predstojećih izbora vidjet ćemo u kojem će to pravcu ići, da li u ovom idealističkom, ili će se opet sve svesti na našu balkansku etno-šovinističku priču", zaključuje Mujkić.

Loša iskustva iz prošlosti 

Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, kaže da je, s aspekta predstojećih izbora, nagovještaj ovakvog sporazuma sam po sebi dobar "jer je usmjeren na političku stabilizaciju".

"Svaki dogovor treba pozdraviti, međutim, evidentno je da je ovaj sporazum sračunat s ciljem dobivanja određenog broja glasova, iako on sam po sebi neće bitno utjecati na izborne rezultate", ističe Filandra.

S mnogo manje optimizma na dogovor gledaju u Mostaru. Profesor Slavo Kukić podsjeća na "vrlo loša iskustva iz prošlosti kada su ove dvije stranke postizale slične sporazume".

"Devedesetih su vezali zastave, da bi nakon toga u ovoj zemlji poginulo 100.000 ljudi. Neće to partnerstvo imati utjecaja, jer nije ovom narodu toliko kratka pamet da se ne sjeti događaja od prije 20 godina", ističe Kukić.

On smatra da ovaj sporazum ne može relaksirati odnose između dva naroda, već samo promjena političke filozofije "u kojoj se afirmiraju vrijednosti koje je bh. društvo karakteriziralo stoljećima".

Što će jedna stranka dati drugoj

Ni Berislav Jurič, novinar portala Bljesak.info, ne zrači optimizmom, iako ističe da ni HDZ BiH ni SDA nemaju neku političku alternativnu u BiH, a pogotovo ne u Mostaru.

"Koliko god da je to izlizana priča, činjenica je da ove dvije stranke nose najviše glasova u svom narodu. S druge strane, mislim da je ovo ništa drugo do dogovor o tome što će jedna stranka dati drugoj i obrnuto", ističe Jurič, koji je sve uvjereniji da izbora u Mostaru zapravo neće ni biti.