Stoltenberg razmatra slanje dodatnih trupa na Zapadni Balkan

Njemački tisak popratio je turneju generalnog tajnika NATO Jensa Stoltenberga zemljama Zapadnog Balkana. Posebno se ističe izjava prvog čovjeka zapadne vojne alijanse da NATO razmišlja o trajnom pojačanju trupa.

Dnevni list iz Berlina, Tageszeitung, bavi se Stoltenbergovom posjetom regionu. Dopisnik lista iz Sarajeva Erih Ratfelder piše:

''To što je generalni tajnik NATO Jens Stoltenberg doputovao u dugo očekivanu posjetu konfliktnim zemljama Balkana, probudilo je nade kod Hrvata i Bošnjaka u Bosni, a prije svega kod Albanaca na Kosovu. NATO bi trebao jasno i glasno da reagira na prijetnje iz Moskve, priželjkuju lokalni mediji. Nade nisu sasvim iznevjerene, jer je Stoltenberg u ponedjeljak, na prvoj stanici turneje u Sarajevu, izjavio da je zabrinut zbog mogućeg ruskog utjecaja na rukovodstvo entiteta RS'', piše Raport.ba.

Potom njemački novinar navodi Stoltenbergove izjave iz Sarajeva i objašnjava: ''S Vladimirom Putinom tijesno povezani Dodik želi da svoj entitet, koji obuhvata 48 posto ukupne države, pretvori u nezavisnu državu i ujedini je sa Srbijom''.

U tekstu se ocjenjuje da je Zapad izgubio na utjecaju u Bosni i Hercegovini, što ohrabruje Dodika: ''Može da se osloni na Putina. On mu čuva leđa, ne samo u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, već je aktivan i u RS uz pomoć vojnih savjetnika i isporuka oružja. Kao i u samoj Srbiji. Ali, izgleda da se sada budi NATO, koji je godinama spavao'', zaključuje dopisnik berlinskog lista iz Sarajeva, piše DW.

Posjeta Srbiji: Najteža etapa na turneji

U frankfurtskom dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung objavljen je tekst o posjeti generalnog tajnika NATO Jensa Stoltenberga Beogradu. Autor Michael Martens podsjeća da je to bila treća stanica boravka Stoltenberga u regionu, nakon posjete Bosni i Hercegovini i Kosovu. Razgovor s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ocijenjen je kao ''najteža etapa'' na toj turneji.

''Trajao je prema podacima srpskog predsjednika sat i po, a ako se sudi po tonu konferencije za novinare poslije razgovora, on je protekao bez eskalacije. Stoltenberg je međutim insistirao na tome da se odgovorni za nedavno izbijanje nasilja na sjeveru Kosova privedu pravdi.''

Potom se u tekstu podsjeća na nasilje na sjeveru Kosova, u kojem su povrijeđena 93 vojnika Kfora, te na Banjsku i oružani incident koji se tamo dogodilo. '''Neprihvatljivim’ je Stoltenberg nazvao te izgrede i zahtijevao sudski epilog''.

Pročitajte još

Rusija komentira Stoltenbergovu posjetu BiH: Nešto mu nije u redu s logikom

Navodi se i da je glavni krivac uhvaćen, ali da Srbija, koja ne priznaje Kosovo, ne želi da ga izruči. ''Stoltenberg je ipak u Beogradu rekao da NATO pozdravlja to što je Srbija spremna da pomogne u ’naporima’ oko rasvjetljavanja.''

Tu su i Stoltenbergove izjave koje je dao u Prištini, prije posjete Beogradu: ''U Prištini je generalni tajnikNATO rekao da Alijansa trenutno razmatra trajno pojačanje trupa, kako bi osigurala da se situacija ne otme kontroli i ne dođe do novog nasilja i konflikta na Kosovu ili u cijelom regionu. On je dodao da to želi da se vrednuje kao znak da je NATO i dalje odlučan da sačuva mir i stabilnost na Balkanu.''

Autor podsjeća da je NATO ušao na Balkan s 50.000 vojnika, te da je njihov broj s vremenom smanjivan na današnjih 4.500 vojnika. Osvrće se i na Stoltenbergove riječi u Sarajevu:

Poruke iz Sarajeva

''Ruski napad na Ukrajinu je pojačao bojazan NATO da bi Moskva mogla da pokuša da podgrijava konflikte na Balkanu kako bi vezala snage Zapada. Stoltenberg se osvrnuo na ta strahovanja početkom svoje posjete Sarajevu. Tamo je rekao da je ’zabrinut zbog secesionističke retorike podjela kao i zbog zlonamjernog stranog miješanja – također i iz Rusije’. To je bio nedvosmislen komentar na politiku Milorada Dodika, koji je, kao predsjednik Republike Srpske, potpuno stao na stranu ruskog režima i koji stalnim prijetnjama odcjepljenjem podriva bosansku državu. ’To prijeti da potkopa stabilnost i da onemogući reforme. Svi politički lideri se moraju angažirati na očuvanju jedinstva, jačanju državnih institucija i stremiti pomirenju’, zahtijevao je Stoltenberg u Bosni, kao što je to desetljećima činio veliki broj zapadnih političara''.

Iz teksta se saznaje i da je Stoltenberg u Beogradu pohvalio tijesnu suradnju između Kfora i vojske Srbije, ali i da gomilanje srpskih trupa na granici s Kosovom, što se u prošlosti više puta dešavalo, ne doprinosi poboljšanju situacije. Navodi se i da je predsjednik Srbije u razgovoru rekao da su Srbi na Kosovu izloženi nasilnoj politici, naročito otkako je premijer Albin Kurti. Vučić je, prema navodima autora, suradnju s Kforom nazvao „korektnom“, i rekao da Srbija zato želi da nastavi tu suradnju, jer će tako donekle sačuvati sigurnost kosovskih Srba.