Što žene sa Zapada tjera u ISIL i kakav im je život u kalifatu?

Dolazak brojnih stranaca u redove ISIL-a zapanjujuć je na različite načine, ali jedan od fenomena tek se nedavno počeo i znanstveno proučavati – odlazak žena iz tzv. slobodnog svijeta na područje pod kontrolom tzv. Islamske države. Koliko je žena pošlo iz zapadnih zemalja pouzdano se ne zna, a pogotovo ne postoje podaci za žene iz šire regije Bliskog istoka. Iako je tema prisutna u medijima, prva znanstvena istraživanja počela su se stidljivo pojavljivati tek ove godine i uglavnom su bazirana na saznanjima s društvenih mreža.

Ekstenzivna upotreba društvenih mreža među pristašama dala je ISIL-u vrijedno oružje za propagandu, ali je i istraživačima dala uvid u njihovu motivaciju i njihove živote na području pod kontrolom tzv. Islamske države.

Nema službenih i nformacija

O emigriranju iz Europe i životu žena u kalifatu T portal je razgovarao s Norvežankom Andreom Aasgaard koja na Sveučilištu Lund priprema magisterij na temu odlaska žena iz Skandinavije u tzv. Islamsku državu. Ona potvrđuje kako su izvori za istraživanja limitirani: 'Osobno ne znam nikoga tko bi imao kontakt sa ženama na području pod kontrolom ISIL-a, ali slijedim profile nekih od tih žena na društvenim mrežama. Međutim i to postaje sve teže. Twiter, recimo, zatvara polako te račune'.

O brojkama pridruživanja žena ISIL-u u Siriji i Iraku, teško je govoriti, jer ih je kaže Aasgaard teško provjeriti.

''Većina eruopskih zemalja ne objavljuje službene brojke onih koji su otišli u Siriju ili se vratili, a još je osjetljivije kada je riječ o ženama. Nisam vidjela nikakve službene brojke. Postoji procjena think-thanka Institute for Strategic Dialogue o 550 žena iz Europe (bez Turske i Rusije) Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije i Novog Zelanda, ali ona je s početka 2015, a puno ih je odonda otišlo, pa vjerujem da je broj veći. Što se tiče Skandinavije, procjene su sljedeće: 30 - 40 iz Švedske, 20 iz Danske i 10 iz Norveške. Nikakvih procjena nemam vezano uz Bliski istok, ali čitala sam kako su Marokanci poveli čitave obitelji'', pojašnjava Aasgaard, govoreći kako je nemoguće provjeriti broj žena koje su poginule. No, kakokaže zna se da su neke žene iz Skandinavije poginule u zračnim napadima.

Što žene rade kada se dokopaju područja pod kontrolom ISIL-a?

Konzervativna interpretacija islama zabranjuje ženama da zauzmu aktivnu ulogu na bojišnici, što je zanimljivo kada se ima u vidu da je Al-Kaida Iraka, iz koje je nastao ISIL, koristila žene kao samoubojice, pojašnjava Aasgaard.

''Ženama se u ISIL-u dozvoljava da se bore jedino ako vođe proglase fatvu u kojoj im to nalažu jer je situacija u kalifatu postala očajna. Međutim, neudane žene u dobi od 18 do 25 godina sudjeluju u ženskim brigadama Al-Khanssaa i Umm Al-Rayan u Raki i Mosulu. Riječ je o moralnoj policiji koja osigurava da se žene odijevaju u skladu sa šerijatskim zakonima. Prije uključenja u te brigade, žene prolaze jednomjesečnu obuku'', kaže Aasgaard.

Po njenim riječima gavna uloga žena je davanje logističke podrške i davanje podrške udajom za borce. Njihova je primarna uloga preuzimanje brige o suprugu i rađanje nove generacije džihadista.

Važno je naglasiti da je koncept majčinstva i inače vrlo važan u islamu. Neudanim ženama se nalaže da žive smještene s drugim ženama u Al-maqaru – tamo žive samo neudane žene i udovice. Ohrabruje ih se da se što prije udaju. Mnoge se udaju i prije dolaska u Siriju – bilo je primjera kada je to obavljeno preko Skypa. Prema ideologiji ISIL-a, žene se mogu udati već u dobi od devet godina.