Što će sve u BiH zavrnuti ukrajinska kriza?

''Ukrajinska kriza neće imati gotovo nikakav izravan utjecaj na ekonomske prilike u BiH. Činjenica je da BiH nema nikakvu značajnu vanjsko-trgovinsku razmjenu sa Ukrajinom, pa su moguće štete po tom osnovu male'', izjavio je za Bljesak.info Damir Miljević ekonomski analitičar iz Banja Luke. 

Miljević kaže kako njega više brine neizravni utjecaj, odnosno činjenica da može doći do značajnog rasta cijena žitarica na svjetskom tržištu, budući da je Ukrajina jedan od velikih proizvođača, a da BiH, nažalost, nije u stanju podmiri vlastite potrebe za žitom iz domaće proizvodnje.

Za očekivati je poskupljenje

''Po toj osnovi bi moglo doći do poskupljenja osnovnih životnih namirnica na domaćem tržištu, u prvom redu brašna i proizvoda od brašna i poskupljenja mesa jer će doći i do poskupljenja stočne hrane u kojoj su žitarice jedna od glavnih komponenti. Pored navedenog, i opskrba plinom bi mogla biti otežana ukoliko dođe do daljnje eskalacije sukoba u Ukrajini'', rekao je Miljević.

Europska unija, raspravljajući o posljedicama ukrajinske krize, zaključila je kako mora povećati svoje kapacitete za skladištenje plina i iskorištavati i druge izvore energije kako bi osigurala svoju opskrbu.

Prošle godine EU je kupio 133 milijardi prostornih metara plina od Rusije, što je 25 posto europske potrošnje. Cijena se kretala između 350 i 400 eura za tisuću prostornih metara. Gotovo polovica tog plina isporučena je preko Ukrajine, a Putin je u pismu europskim dužnosnicima, među kojima su i dužnosnici u BiH, upozorio kako bi zbog nagomilanog ukrajinskog duga isporuke plina mogle biti obustavljene svima koji plin dobivaju preko Ukrajine.

BiH će sama sebi 'zavrnuti' plin

Neke analize pokazuju kako će najavljena plinska kriza najviše utjecati upravo na BiH, koja nema alternativni izvor plina. Tako studija Instituta za energetiku Sveučilišta Oxford navodi da scenarij smanjenog dotoka ili potpunog prekida opskrbe Europe ruskim plinom pogodio bi najviše upravo Bosnu i Hercegovinu

Onima koji vjeruju da bi plinska kriza mogla zahvatiti u prilog ide činjenica da kompanija BH Gas ima problema u naplati od Sarajevogasa od ukupno 25 milijuna eura što pak dovodi u pitanje plaćanje računa Gazprom Exportu. Time bi, osim izravne ruske prijetnje o prekidu dotoka plina, Bosna i Hercegovina, neriješenim odnosima među firmama, sama sebi mogla zavrnuti opskrbu plinom.

BiH već godinama razmatra mogućnost diverzifikacije dotoka plina, no ništa nije urađeno, iako navodno postoji volja Europske unije da se BiH priključi na alternativni plinovod te da ne ovisi toliko od ruskog plina.

Utjecaj krize u Ukrajini i oružanih sukoba koji su počeli u toj zemlji sve više zabrinjavaju dužnosnike. Tako je zastupnica u Europskom parlamentu Zdravka Bušić u svom govoru na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta osvrnula na odjek ukrajinske krize u Bosni i Hercegovini, naglasivši kako u svemu glavnu riječ vode interesi europskih gospodarstava.

Bušić kaže kako je ključno za ovaj dio Europe "prelijevanje" događaja iz Ukrajine u Bosnu i Hercegovinu.

Ključna uloga Rusije

''Ova zbivanja imaju svoga odjeka i u Bosni i Hercegovini u kojoj se događa stanoviti vanjskopolitički preokret, jer u njoj, odnosno u njezinu srpskom dijelu ključnu ulogu igra Rusija preko svog kapitala, a u drugoj, onoj bošnjačko-hrvatskoj polovici, sve snažniju političku ulogu preuzima Erdoganova Turska'', kazala je Bušić.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić poručila je isto kako je jasno da Ukrajina utječe na našu regiju i zbog energetske situacije podsjetivši kako spomenuto Putinovo pismo govori kako će ono što se događa u Ukrajini imati odjeka i ovdje.

Zbog toga se, smatraju neki analitičari BiH nije smjela tako lako odreći Rusije. Tako je dr. Božidar Matić, predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH izjavio kako je iz jednog dijela BiH isključena bilo kakva mogućnost da se ekonomska snaga Rusije iskoristi.

Mućenje Srpske s Rusijom

''Rusiju smo iz Federacije isključili, što je potpuna budalaština. Rusija je najbogatija zemlja po resursima, mi bi imali njima što prodati, jer kupujemo od njih plin. Ali ne, za nas u Federaciji Rusija ne postoji. Nešto Republika Srpska "muti" s Rusijom ali i to je izobličeno. Zapadnoeuropske zemlje su potpuno zakazale, iako su bile gostoljubive prema velikom broju izbjeglica iz BiH'', rekao je Matić.

A to što ''muti'' Republika Srpska s Rusijom je kredit koji bi taj entitet, po još uvijek nedovoljno poznatim uvjetima, dobio od Ruske Federacije. Kredit je zatražio entitetski predsjednik Milorad Dodik tijekom jedne od posljednjih posjeta Moskvi. Iako pod optužbama da je sve dio predizborne priče, Dodik je izjavio kako prva tranša od 70 milijuna eura uskoro dolazi u blagajnu Srpske, a da će do kraja godine na raspolaganju ovaj entitet imati oko 200 milijuna ruskih eura.

Strahovi pred Europom i proruski entitet

Ukrajinska kriza, kako i mnogo drugih pitanja, pokazala je razjedinjenost stavova u BiH. Tako je ''proruski'' entitet Republika Srpska otvoreno rekla da je krimski referendum demokratsko pravo ljudi koji su odlučili odcijepiti se od Ukrajine. Zbog toga i Predsjedništvo BiH nije imalo jedinstven stav po tom pitanju kao ni izaslanstvo naše zemlje koje je glasovalo o sankcijama Rusiji. Bosna i Hercegovina jedinstvena je bila samo kada je uputila Ukrajini kritiku jer ju je na karti označila kao Hrvatsku.

Bosanskohercegovački pisac Željko Ivanković smatra kako su na svjetskoj političkoj sceni ''rusko-pravoslavni strahovi pred Europom''. A moglo bi se reći i obrnuto.

''Ukrajina je, zajedno s Bjelorusijom, protuzapadno predziđe Rusije'', piše Ivanković u tekstu na portalu Autograf dodajući kako Rusija nikad nije uradila civilizacijski iskorak naprijed bez Zapada, a onda se, ksenofobično ustrašena da je predaleko otišla, povlačila u sebe.

''Ekonomski, vojni, politički, geostrateški, ideološki interesi i parole koje ih često zamagljuju uvijek imaju i svoju pretpovijest, dublju pozadinu. Da bi Kninska krajina devedesetih ili Krim ovih dana bili mogući, bili su potrebni cijeli dugo godina osmišljavani i nerijetko nasilno realizirani projekti s dugoročnim posljedicama'', navodi Ivanković.