Što će biti s Dodikovim sankcijama?

Šefovi diplomacije Europske unije 21. veljače raspravljat će o eventualnim sankcijama Miloradu Dodiku i vlastima Republike Srpske. Dokument u kome se, doduše kao posljednja opcija, pominju restriktivne mjere, već je interno bio na stolu, ali za sada nema konsenzusa među zemljama članicama. Može li Europa do jedinstvenog pristupa?

Zamrzavanje imovine i zabrana putovanja neki su od prijedloga potencijalnih sankcija lideru SNSD-a, Miloradu Dodiku i rukovodstvu Republike Srpske. Spominju se kao posljednja opcija, u slučajevima da druge mjere ne daju rezultate, piše američki list Blumberg. Predvodnik ovakvog pristupa je Njemačka, a najglasniji protivnik Mađarska. Međutim, oni koji su imali uvid u dokument Europske službe za vanjsku akciju, smatraju da je riječ o potvrdi aktualne politike Unije. Prioritet broj jedan, tvrdi njemački analitičar Bodo Weber, ostaju izmjene Izbornog zakona. Sve ostalo je, kaže, u drugom planu, a i kod sankcija postoji zadrška.

"Jer se u dokumentu jasno spominje da bi trebalo kao krajnja mjera razmišljati o uvođenju sankcija tek kad zakoni o takozvanom prenošenju, vraćanju nadležnosti stupe na snagu, dakle ne kada su doneseni, nego kada stupe na snagu", pojašnjava Veber.

Blumberg navodi da su o potencijalnim sankcijama ambasadori Europske unije već razgovarali prije nekoliko dana, ali da konsenzusa nema. Međutim, u tekstu se spominje jedna mnogo ozbiljnija posljedica.

"U Blumbergovom tekstu se prvi put spominje da sankcije neće biti uvedene samo pojedincima iz vlasti Republike Srpske nego i Republici Srpskoj. To su stotine milijuna bespovratne pomoći i grantova tijekom godine. Tako da, u ovom slučaju ako bi se to dogodilo, prvi put bi sankcije osjetili građani. A sankcije koje se uvode političarima, konkretno Dodiku i njegovim bliskim suradnicima na njega apsolutno ne utječu. Prošle je proslavio u kavani", navodi urednik portala Buka Aleksandar Trifunović.

Šef europske diplomacije, Josep Borell, prije nekoliko dana imao je odvojene telefonske razgovore s trojcem Dodik-Čović-Izetbegović, nakon sjednice Narodne skupštine na kojoj je usvojen Nacrt zakona o visokom sudskom i tužiteljsko m vijeću Republike Srpske. Između ostalog, istaknuo je posvećenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Ipak, većina analitičara smatra da članice Europske unije, kao ni do sada, neće imati jedinstven stav o Bosni i Hercegovini. Da ga imaju, a i da postoji suglasnost Bruxellesa i Washingtona, kaže diplomata Slobodan Šoja, sve bi se moglo brzo dogovoriti.

"Ja mislim da je ovo sve neka mala igra, u kojoj nam stalno pričaju o nekim sankcijama. Pa što i ako ih bude? One neće ništa riješiti. Ja sam osobno protiv ovakvog oblika sankcija jer smatram da one uvijek naprave neku kolateralnu štetu a ne postignu onaj svoj ciljani efekt", kaže Šoja.

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, uz izuzeće Rusije, bez puno detalja poručeno je da visoki predstavnik neće dozvoliti ugrožavanje Daytonskog sporazuma, te da će se poduzeti koraci za osiguranje njegovog poštivanja. Bruxelles za sada ipak ostaje promatrač sa strane, koji poziva na očuvanje institucija Bosne i Hercegovine.