Što BiH želi od NATO-a: Izaslanici ne znaju kako da nas predstave

Izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Asim Sarajlić i zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Nenad Stevandić iznijeli su različita mišljenja o putu BiH k članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) na Rose Roth seminaru Parlamentarne skupštine NATO-a. 

Dok je Sarajlić napomenuo da bilo kakav isključiv i jednostran pristup i odluke nisu put koji će doprinijeti dobrim rješenjima, Stevandić je naglasio da u BiH postoje oprečni stavovi o ovom pitanju te se zaključci trebaju donositi konsenzusom predstavnika sva tri naroda. 

Tijekom rasprave na sesiji o temi "Nezavršene aktivnosti NATO-ove politike otvorenih vrata" razgovarano je o stanju euroatlantskog puta BiH, Gruzije i Ukrajine, kojom je moderirao šef Delegacije Latvije u PSNATO-a Ojars Eriks. 

 Prezentirane aktivnosti BiH

Delegat Sarajlić je kronološki prezentirao aktivnosti BiH u partnerskoj saradnji s NATO-om, naglašavajući postignute rezultate u periodu od 2005. do 2010. godine, kada su Predsjedništvo BiH, Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH i nadležna ministarstva donosili odluke konsenzusom. 

Podsjetivši sudionike Rose Roth seminara na to da je BiH, nakon formiranja Oružanih snaga BiH i usvajanja Zakona o odbrani i Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, pokrenula reformske aktivnosti sektora obrane i sigurnosti te intenzivirala suradnju s NATO-om. 

Posebno je citirao član 84. Zakona o odbrani BiH u kome stoji da će Parlamentarna skupština, Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH kao i svi subjekti odbrane, u okviru ustavnih i zakonskih nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo u NATO-u. 

 Postignuti rezultati

Izdvojio je i nekoliko dokumenata koji govore u prilog njegovoj tvrdnji o postignutim rezultatima, među kojima je i onaj iz 2009. kada je Predsjedništvo BiH konsenzusom podnijelo zahtjev za Akcijski plan za članstvo (MAP). 

Podcrtao je i da su u razdoblju od 2006. do danas, predstavnici svih konstitutivnih naroda sudjelovali u svim aktivnostima koje su vođene sa zemljama NATO-a, te da su obavljali i najodgovornije dužnosti, od veleposlaničkih, zapovijedanih do dužnosti načelnika Zajedničkog stožera i ministra odbrane BiH. 

Ipak osvrnuo se i na različita viđenja unutar BiH kada je u pitanju euroatlantski put države, što je, kako je rekao, u ovom trenutku predmet brojnih rasprava. 

 Novi izazovi

Podsjetio je da je Narodna skupština Republike Srpske 2017. izglasala stav o vojnoj neutralnosti, što je, kako je naveo, BiH stavilo pred nove izazove na putu k članstvu u NATO-u. 

Istaknuo je da nastavak unutarnjeg dijaloga u Bosni i Hercegovini o euroatlantskoj budućnosti, kao i poštivanje zakona, deklaracija i rezolucija, te dokumenata i sporazuma koji se realiziraju s NATO-om nemaju alternativu. 

 Stav Republike Srpske

S druge strane zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Nenad Stevandić prezentirao je stavove Republike Srpske o euroatlantskom putu BiH, te se i on pozvao na stav Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. 

Naglasio je ipak da će Republika Srpska i dalje podržavati program Partnerstvo za mir i saradnju BiH s NATO-om, na šta, kako je dodao, upućuju i regionalni i globalni sigurnosni izazovi i aktuelno vrijeme, saopćio je Sektor za odnose s javnošću PSBiH. 

Iznio je mišljenje da su u BiH trenutno legalna dva koncepta oko stavova o euroatlantskim integracijama i NATO-u, od kojih je jedan definiran u Zakonu o odbrani BiH, a drugi u stavu Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti.